Osam muznih grla na jednoj farmi u Ključu danas je trebalo biti eutanazovano nakon što je potvrđena bruceloza kod krava.

Takođe, zaraza je službeno utvrđena i kod jednog od vlasnika farme. Informaciju je potvrdio i Enis Sabljaković, šef službe za zdravstvenu zaštitu životinja pri Ministarstvu poljoprivrede Unsko-sanskog kantona.

– Rješavamo upravo taj problem, još uvijek čekamo dokumentaciju kako bismo utvrdili kako je došlo do zaraze, je li bila kupoprodaja ili nešto drugo. Nadležna veterinarska stanica će danas obaviti eutanaziju -rekao je Sabljaković.

Prema informacijama izvora, za koje nema službene potvrde, vlasnici farme su kupili neregistrovano govedo od starije žene, pa se sumnja da je upravo ono bilo nosilac zaraze. Sabljaković je potvrdio da ovo nije jedinstven slučaj i da godišnje utvrde brucelozu na više farmi ovaca.

Krave često borave na ispaši s ovcama, pa se bolest brzo raširi.

Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK, kaže kako godišnje zabilježe oko 4-5 slučajeva bruceloze kod krava, ali da je ovo maksimum da je na jednoj farmi ustanovljena zaraza kod osam grla.

– Nama je obaveza da jednom godišnje radimo laboratorijske analize, među kojima je i dijagnostičko ispitivanje na brucelozu, svi farmeri koji se ozbiljno bave proizvodnjom to rade. Ovce se malo otimaju kontrolama, jer ni veterinari ne mogu sustići stada koja idu na ispašu – kaže Veladžić.

Dodao je kako se često događa i da vlasnici ne rade analize na kompletnom stadu.

– Ako vlasnik ima 500, 600 ili hiljadu ovaca, a ima ih s toliko grla, obavezan je raditi analize i svako grlo platiti 10 KM, onda oni urade na pola stada, sami sebe truju, leže kod kuće dok ne padnu i onda idu u bolnice, takvih slučajeva ima – potvrdio je Veladžić.

Podsjetimo, bruceloza je zarazna bolest životinja i ljudi uzrokovana bakterijama (nevidljive golim okom) iz roda Brucella koja nanosi ogromne ekonomske štete u stočarstvu, a predstavlja i značajan zdravstveni problem jer od ove bolesti godišnje oboli više od 50.000 ljudi širom svijeta.

Bruceloza se među životinjama prenosi direktno (kontakt sa posteljicama, pobačenim plodovima, plodnim vodama, vaginalnim i materničnim iscjetkom) i indirektno (ako se na paši miješaju zaražena i zdrava stada ili kontaktom s okolinom u kojoj se nalaze bakterije kao što je gnojivo, pašnjak, voda…).

Najčešći izvori bolesti za ljude su kontakti s pobačenim materijalom zaraženih životinja preko sluznica, konjunktiva i povrijeđene kože kao i prehranom nedovoljno kuvanih mliječnih i mesnih proizvoda. Zabilježene su i infekcije veterinara tokom nezgoda nastalih uzorkovanja krvi ili radu sa živim brucela injekcijama, prenosi AgroKlub.

Prenos bruceloze sa čovjeka na čovjeka je veoma rijedak, a bolest se može prenijeti seksualnim putem, transplantacijom koštane srži, transfuzijom krvi i sa majke na dojenče.