Kancelarija visokog predstavnika u BiH, kojeg ne priznaje Republika Srpska je objavio Izvještaj o implementaciji Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini koji je Kristijan Šmit uputio generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda.

U sažetku izvještaja se navodi:

1. U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, FBiH, RS i kantona nakon opštih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom.

2. Međutim, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade. Potakao sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet.

Izmijenjeni Ustav FBiH i Izborni zakon

3. Dana 23. marta 2023. godine, Ustavni sud BiH je odlučio da su moje odluke od 2. oktobra 2022. godine, kojima su izmijenjeni Ustav Federacije i Izborni zakon, u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.

4. Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS, odnosno gospodina Milorada Dodika, pojačana je u izvještajnom periodu. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu.

5. Vlasti RS-a su nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi. Dana 27. februara 2022. godine suspendovao sam novi zakon o nepokretnoj imovini koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka.

Jasna tendenciju autoritarnosti u RS

6. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u RS, koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom.

7. Izmijenio sam zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. februara 2023. godine kako bih proširio i intenzivirao njegov angažman na memorijalizaciji i kazivanja istine za buduće generacije. Poricanje genocida od strane lidera RS i dalje predstavlja ozbiljan problem.

8. Neometano usvajanje budžeta na svim nivoima je pozitivan korak za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine. Osim toga i nekih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu, mali napredak je postignut u provođenju Agende 5+2. Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima u pogledu državne i odbrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti. Predan sam intenziviranju rada OHR-a u ovim oblastima.

Kritikovao je i “agresivnu retoriku nekih vjerskih vođa” u BiH:

– Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala tenzije. Na primjer, 1. marta 2023. mitropolit srpski pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao “muslimanima”, a kasnije muslimane “muhamedancima”. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamske vjeroispovijesti od 4. marta. Zajednica u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović “Moramo pokazati na svaki način da smo spremni braniti institucije države BiH. A, kada one padnu, a imali smo to 1992. kada su pale, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem i o tome ne treba niko da ima dileme, da tako kažem, da to moramo raditi.

Kompletan izvještaj pročitajte ovdje.