Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je protekli samit BRIKS-a bio istorijski skup kojem je prisustvovao veliki broj država i međunarodnih organizacija i naglasio da je politički veoma važno da su članice BRIKS-a ne samo prijateljski nastrojene prema Srbiji i Srpskoj, već i da poštuju međunarodno pravo, ne priznaju nezavisnost samoproglašenog Kosova i poštuju Dejtonski mirovni sporazum onako kako je izvorno napisan.

– Ovdje mi je i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao da mi u BiH treba da se dogovorimo sami, a ne da nam neko spolja diktira uslove – rekao je Dodik za beogradsku “Politiku”.

On je naglasio da u Republici Srpskoj nemaju problem s BiH, ali da je problem što se Dejtonski mirovni sporazum ne poštuje, već konstantno krši.

Dodik je istakao da je protekli samit BRIKS-a pokazao da Rusija i njen predsjednik Vladimir Putin nisu izolovani onako kako bi Zapad to želio.

– Ovo je istorijski skup koji je protekao bez opterećenja, za razliku od skupova koji se organizuju na Zapadu, kada svi čekuju šta će monopolista da kaže – rekao je Dodik.

Povodom senzacionalističkog najavljivanja da bi BRIKS mogao da izbaci dolar iz međunarodne trgovine, Dodik ističe da Amerikanci decenijama krše međunarodno pravo i da je BRIKS organizacija koja je nastala kao odgovor na pretjerani protekcionizam SAD, koje bombarduju i okupiraju zemlje zaobilazeći mehanizme međunarodnog prava.

Dodik smatra da je zato važno što je u deklaraciji sa samita u Kazanju, kojem je prisustvovao i generalni sekretar UN Antonio Guteres navedena potreba reforme UN.

Ipak, on ne smatra da je potpuna dedolarizacija međunarodne trgovine moguća, pa čak i da to nije cilj svih članica BRIKS-a i ocjenjuje da se to može desiti djelimično i da se može formirati mehanizam koji će otkloniti negativne efekte američkih sankcija.

– Amerikanci zloupotrebljavaju i sistem plaćanja Svift i iz njega, kako im se prohtije, isključuju čitave države, kompanije i finansijske organizacije koje ih ne slušaju. BRIKS pokušava da uvede paralelni sistem plaćanje, ali to ne ide lako, jer nisu baš svi zainteresovani za izbacivanje dolara iz razmjene – rekao je Dodik.

Proširenje BRIKS-a će, kaže Dodik, zavisiti od dvije stvari, od kojih je prva želja i dogovor lidera najvećih zemalja osnivača.

– Dobro je za čitav svijet da se one ne ponašaju neokolonijalistički, kao Anglosaksonci, ili Francuzi u Africi. Drugo je interes budućih potencijalnih zemalja članica, jer je pristupanje BRIKS-u, ali i izlazak iz njega slobodna volja – objašnjava Dodik.

On ističe da pristupanje BRIKS-u i EU formalno nisu suprotstavljeni procesi.

– Za BRIKS nije problem da njegova članica ili zemlja partner bude u EU. To možda može da bude smetnja EU zbog obaveze o harmonizaciji spoljne politike – ocjenjuje Dodik.