“Zlatni” rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u narednom periodu, mogao bi donijeti i veća sredstva nego što su ranije procjene pokazivale.

Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna otkrića su pokazala značajne količine srebra, zlata i bakra.

Iako bi mnogi pomislili da je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.

Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju ekonomije. Očigledno je da elektrifikacija ekonomije, ključni korak ka održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list BiH.

Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korišćenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal”.

Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Ciriha, u razgovoru za DW, nedavno je izjavio kako je bakar, na osnovu svojih fizičkih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski preokret.

“Ako stvarno želimo napustiti korišćenje fosilnih izvora energije, trebalo bi nam u naredna tri decenije otprilike jednaka količina bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj istoriji”, smatra Berlebach.

Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržati oko 78 kg bakra u poređenju sa oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane za energetsku tranziciju Wood Mackenzie.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva znatna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije posljednjih godina smanjivale.