Pojedine evropske zemlje, među njima i one koje su najviše zagovarale otvaranje granica i primanje migranata te politički pritiskale druge, pa i balkanske države da budu “demokratske” o tom pitanju, sada traže način da sebi olakšaju taj teret prebacujući taj problem na leđa manjih država u regionu, praveći od Balkana jednu vrstu geta za migrante.

Kaže ovo za “Glas Srpske” politički analitičar Branko Pavlović komentarišući najnovije poteze pojedinih evropskih zemalja, koje traže način da se oslobode velikog broja migranata koji, pored finansijskog, sve više postaju i bezbjednosni, ali i politički problem.

–  Oni očigledno pripremaju da od BiH i Srbije naprave geto za migrante, ali to se nikako ne sme dozvoliti, jer bi predstavljalo veliki bezbednosni rizik po nas – upozorava Pavlović.

Kada su u pitanju motivi, odnosno zašto je gotovo preko noći promijenjena ploča u vezi sa migrantima, Pavlović kaže da su oni prije svega političke prirode, jer su desničarske partije u velikom usponu, pogotovo u Njemačkoj.

– Politika se menja zbog desničara koji su svoju popularnost stekli kritikujući dosadašnju migrantsku politiku. To je posebno prisutno u Nemačkoj, ali i Švedskoj. Drugi razlog je nadolazeća recesija, jer se predviđa da u narednih par godina neće trebati toliko radne snage.  Naravno, tu je i bezbednosni aspekt. Shvatilo se da je došlo do rasta nasilja – pojasnio je Pavlović.

Njemačka je, inače, juče startovala sa kontrolom graničnih prelaza duž cijele svoje kopnene granice, duge više od 3.700 kilometara. Kako je pojašnjeno, ona se uvodi s ciljem regulisanja migracija i zaštite od islamističkog ekstremizma. Podsjećanja radi, ova država je u nekom prethodnom periodu bila jedna od najvećih zagovornica prijema migranata, tražeći i od drugih zemalja da se solidarišu.

Tadašnji plan Berlina bio je da se na ovaj način obezbijedi neophodna i jeftina radna snaga, ali i poveća niska stopa nataliteta. Međutim, u međuvremenu se sve promijenilo, te je čak na nivou EU donesen plan za suzbijanje nelegalnih migracija, pri čemu su u prvi plan stavljene pojedine balkanske zemlje, koje su pretvorene u graničare, odnosno u takozvana parkirališta za migrante. Njemačka i druge evropske države su shvatile da asimilacija ovih ljudi ne teče onako kako je planirano, ali i da bi u budućnosti mogli imati velikih problema zbog uvezenog radikalnog islama. Ukazao je na to i nedavni napad u Zolingenu u kojem su tri osobe ubijene. Kao napadač je identifikovan 26-godišnji Sirijac. Nakon toga Njemačka je deportovala i 28 državljana Avganistana u njihovu domovinu, što je prvi takav čin otkako su se talibani vratili na vlast 2021. godine. Rasprava o masovnoj imigraciji je dugo bila zabranjena u Njemačkoj, sve dok na državnim izborima u Tiringiji i Saksoniji dobre rezultate nisu zabilježili desničari, koji se oštro protive migrantskoj politici kancelara Olafa Šolca.

Kako bi se riješili migranata, ali i ovakvih sličnih potencijalnih bezbjednosnih i političkih  prijetnji, od 10. novembra će startovati EU sistem za prijavu ulaska i izlaska (EES). Nije se stalo na tome. Švedska je odlučila da plaća njihov odlazak. Oni koji dobrovoljno napuste ovu zemlju imaće pravo da dobiju do 350.000 švedskih kruna, odnosno oko 34.000 dolara. Plaćanje migrantima da odu predstavlja dramatičan preokret od 2015, kada je tadašnja ministarka spoljnih poslova Margot Volstrom proglasila zemlju “humanitarnom supersilom” i otvorila svoje granice za više od 160.000 tražilaca azila, više po glavi stanovnika nego bilo koja druga evropska zemlja. Nešto manje od milion ljudi, uglavnom sa Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, emigriralo je u Švedsku u godinama od tada. Švedski mediji danas navode da je uporedo sa ovim dolascima došlo i do porasta nasilnih zločina, pri čemu se broj slučajeva ubistava i ubistava iz nehata skoro udvostručio, a broj seksualnih prestupa porastao za 56 odsto.

I Italija je odlučila da ne sjedi skrštenih ruku. Rim se sa Tiranom dogovorio da se naprave kampovi na dvije primorske lokacije u sjevernoj Albaniji. Predviđeno je da sporazum traje pet godina, i da Albanija prihvati godišnje do 3.000 migranata koji putuju preko Sredozemnog mora. Britanski premijer Kir Starmer prije par dana je pokazao interesovanje za ovaj sporazum, navodeći da će isti i njegova zemlja razmotriti zbog ogromnih troškova s kojima je suočena. Zbog globalne krize uzrokovane raznim ratovima i sankcijama, inflacijom i strahovima od recesije, pa i stagflacije, zapadne zemlje imaju sve manje novca, te se zbog toga taj teret u vezi sa migrantima pokušava prebaciti i na leđa država koje nisu ni dovele do ovakve situacije. Tako je čak od strane UNHCR-a nedavno preporučeno balkanskim zemljama da one preuzmu troškove zbrinjavanja migranata na svojoj teritoriji, a među njima je BiH.

Britanski i španski mediji nedavno su objavili da su njihove zemlje suočene sa rekordnim brojem migranata. Prema pisanju pojedinih listova, oni britanske poreske obveznike koštaju više od osam milijardi funti na godišnjem nivou.