Migrante koji nemaju jasnog razloga za azil, Evropska unija namjerava da odbija već na spoljnim granicama. Pravila za dodjeljivanje azila važiće za samo mali dio migranata koji dolaze u Uniju.

Ministarke i ministri unutrašnjih poslova 27 članica Evropske unije raspravljali su ovog četvrtka u Luksemburgu čitav dan, kako bi prihvatili reformu prava na azil i regulaciju migracija koja je pripremljena još prije više godina.

„Postoji svjetlo na kraju tunela“, objavio je jedan delegat nakon 12 sati vijećanja, u vrijeme dok su pregovori još trajali. Švedska predsjedavateljka Savjetu EU Marija Malmer Stenergard tri puta je prekidala sjednicu kako bi tekst bio promijenjen nakon što bi ga neke delegacije odbijale.

Nakon što su velike zemlje kao Njemačka i Italija bile za prijedlog, on je mogao da bude prihvaćen, ne jednoglasno nego takozvanom kvalifikovanom većinom, dakle glasovima zemalja koje predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva EU. Protiv prijedloga su glasale Poljska i Mađarska, koje se i dalje ne žele da se pridržavaju zajedničkih pravila o regulisanju migracije.

Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutrašnjih poslova Marijuš Kaminski najavio je da Poljska neće plaćati odštetu zato što ne prihvata izbjeglice. A, prema novim pravilima, zemlja koja ne prihvata izbjeglice trebalo bi da plaća 20.000 evra za svaku osobu koju ne primi – i to prema kvoti određenoj u skladu s broj stanovnika zemlje.

Ekspertkinja za migracije Helena Hahn iz instituta Evropski politički centar sumnja da će novi sistem da profunkcioniše. „Vidjeli smo da to sve do kraja nailazi na otpor nekih članica, uključujući i Poljsku. Oni kažu – troškovi su previsoki. Zato možemo očekivati još više protivljenja.“

Uprkos snažnom protivljenju „obavezujućoj solidarnosti“ u zemljama na spoljnim granicama EU kao što su Grčka, Italija, Kipar i Malta, njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer smatra da je odluka iz Luksemburga „istorijska“, iako dodaje i da ona nikome nije bila laka. Ministarka se na kraju složila s brzim postupkom provjere prava na azil na spoljnim granicama EU, oko čega se ne slažu svi u njemačkoj vladajućoj koaliciji sastavljenoj od SPD-a, Zelenih i Liberala.

U tim brzim postupcima bi za najviše 12 nedjelja trebalo da se utvrdi čiji zahtjev za dobijanje azila nije utemeljen, jer dolazi iz relativno sigurne zemlje. A to važi za sve zemlje kod kojih je procenat priznavanje prava na azil u Evropskoj uniji ispod 20 odsto. Primjeri za to su Pakistan, Albanija i neke afričke zemlje.

Ljudi koji budu odbijeni, prema novim pravilima mogu brzo da budu vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. O tome da li je neka treća zemlja za to prikladna, odlučivaće zemlje na spoljnim granicama EU, recimo Grčka ili Italija. Ne postoji više zajednički spisak sigurnih zemalja.

Brzim postupcima na granici biće podvrgnute i porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje. Njemački Zeleni to su oštro kritikovali. Ministarka Nancy Faeser (SPD) izjavila je da će se ona i dalje boriti za prava djece i za izuzetke. Nije jasno da li će to biti dovoljno koalicionim partnerima.

Za postupak na granici u zemljama na spoljnim granicama EU, npr. u Grčkoj i Italiji. sada moraju da se naprave nova, gotovo zatvorena prihvatilišta. Takva prihvatilišta kritikuju organizacije za zaštitu izbjeglica, a u Njemačkoj još i Zeleni, kao i dijelovi SPD-a. Oni smatraju da se praktično radi o nedopustivim zatvorima. Italija je pristala na nova pravila tek nakon što su kapaciteti za te granične postupke osjetno smanjeni, i to nakon teških pregovora.

Švedsko predsjedavanje EU u početku je predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima, ali se na kraju došlo do trećine – dakle do 40.000 mjesta. Shodno tome, smanjen je i broj izbjeglica koje ostale članice EU moraju da prihvate u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Na prihvatanje takvih izbjeglica koje imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njemačka, Portugalija, Irska i Luksemburg.

Sve druge članice Evropske unije morale bi da plaćaju određeni iznos u evropski fond iz kojeg se finansira zaštita granica i drugi zadaci u sklopu sprečavanja migracija. „Zemlje u koje već stiže veliki broj migranata moraće posebno da povećaju svoje kapacitete da bi mogle uredno da obave te postupke na granici“, napominje ekspertkinja za migracije Helena Han u razgovoru za DW.

Izbjeglice iz Sirije i Avganistana neće biti obuhvaćene postupcima na granicama, jer je kod njih procenat priznavanja prava na azil oko 50 odsto. Za te ljude će da važe „normalni“ postupci. To znači da će oni biti registrovani u Grčkoj ili Italiji, i da će onda da produže putovanje, najčešće ka Njemačkoj.

Ta „sekundarna migracija“, koja prema zakonima EU zapravo nije dozvoljena, ali u praksi jeste uobičajena, neće biti obuhvaćena novim pravilima. Članice EU nadaju se, kao i mnogo puta ranije, da će zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo Unije, prihvatiti te izbjeglice nazad.

Cilj reforme je smanjiti dolazak izbjeglica, odnosno potražilaca azila, u EU. A taj broj je posljednjih godina veoma porastao. U 2022. je 850.000 ljudi podnijelo po prvi put zahtjev za dobijanje azila u EU. Diplomate Evropske unije kažu da se nadaju da će nova pravila da zastraše migrante koji nemaju izgleda za azil.

Ali, mađarski ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter u to ne vjeruje. Nacionalno-konzervativni političar nedavno je, prilikom susreta sa svojim bavarskim kolegom Joahimom Hermanom (CSU) u Vircburgu, izjavio da spoljne granice EU moraju da budu bolje zaštićene. Njemačka ministarka Fezer je, nasuprot tome, u Luksemburgu izjavila: „Želim da granice držim otvorenim.“

Ekspertkinja za migracije Helena Han preporučuje članicama EU nastavak potrage za konsenzusom i bolju koordinaciju. „Ako se to ne dogodi, vjerovatno ćemo vidjeti više ovakvih stvari kakve se danas događaju.“ A to znači više problematičnih postupaka i porast broja potražilaca azila. „Sistem kakav imamo sada ne funkcioniše“, kaže austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner.

Pravila koja je sada prihvatilo Ministarski savjet moraju do kraja godine da prođu raspravu u Evropskom parlamentu i da tamo budu prihvaćena. Ako to prođe bez poteškoća, prije nego što poslanici na proljeće započnu predizbornu kampanju za Evropske izbore predviđene za jun, nova pravila za azil mogu da stupe na snagu iduće godine. Ona se ne odnose na ratne izbjeglice iz Ukrajine. Za njih važe vanredna pravila na osnovu drugih zakonskih odredaba.