Tokom prošle godine u Srednjobosanskom kantonu evidentirano je 275 krivičnih djela nasilje u porodici, što je za 165 djela ili 150 odsto više nego godinu ranije, a tome je doprinijelo to što su žene ohrabrene da prijave nasilje, kao i novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama FBiH.

S druge strane, na nivou Republike Srpske lani je prijavljeno 1.017 slučajeva nasilja u porodici, a u 2024. njih 1.070, što je manje za 7,2 odsto.

Veće povjerenje žrtava i uloga policije

Iz MUP-a Srednjobosanskog kantona (SBK) navode da su preventivne i edukativne aktivnosti doprinijele većoj osviještenosti žrtava o važnosti prijavljivanja nasilja, zbog čega se ranije neprijavljivani slučajevi sada češće evidentiraju.

– Za izvršenje navedenih krivičnih djela prijavljene su ukupno 283 osobe, od kojih je 120 povratnika – saopšteno je iz MUP-a SBK.

Kako navode, u oblasti kriminaliteta u ovom kantonu lani su evidentirana ukupno 1.344 krivična djela, što je za 265 djela ili 25 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 1.079, a pojašnjavaju da se ovo povećanje u najvećoj mjeri odnosi na porast broja prijavljenih krivičnih djela nasilja u porodici.

– Povećanje broja evidentiranih kaznenih djela nasilja u porodici u 2025. godini prvenstveno je rezultat pojačanih aktivnosti policije i drugih nadležnih institucija, unaprijeđene međuinstitucionalne saradnje, kao i povećanog stepena povjerenja građana u institucije – saopštili su iz MUP-a SBK.

Novi zakon donio jasnije procedure

Selma Badžić iz Centra ženskih prava Zenica za “Nezavisne novine” kaže da novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama Federacije BiH daje jasne smjernice za postupanje svih u lancu sistema zaštite od nasilja.

– Posljednjih mjeseci imale smo priliku vidjeti podatke koji potvrđuju porast u broju prijava nasilja, a tome su zasigurno doprinijele upravo gore spomenute odredbe zakona – smatra Badžićeva.

Kako kaže, sigurno je da zakon bez primjene ne bi promijenio mnogo toga, ali dokaz da negdje postoje volja i promjena je upravo primjer MUP-a SBK.

Edukacija policije kao ključ promjena

– Odmah po stupanju na snagu novog zakona sa MUP SBK je usaglašena saradnja na realizaciji edukacija za policijske službenike/ce. U martu 2025. godine 180 policijskih službenika/ca MUP-a SBK prošlo je edukaciju o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Intenzivne radionice su bile prilika da zajedno mijenjamo pristup, razumijevanje i odgovornost – ističe ona.

Pojašnjava da su u fokusu bili stvarni slučajevi, razgovori bez zadrške, zakon koji donosi nova pravila i ljudi koji nose odgovornost da ih primijene.

– Učili smo o procjeni rizika, o tome kako prići žrtvi, kako slušati, razumjeti, zaštititi i kako prepoznati da nije svaka prijava ‘samo još jedan slučaj’. Ovo nisu bile edukacije ‘radi edukacije’. Ovo su bile ozbiljne, sadržajne i važne sesije koje mijenjaju praksu – i sistem – ističe ona te zahvaljuje Upravi policije MUP-a SBK na partnerstvu, otvorenosti i spremnosti da zajedno grade sigurnije sutra.

Pojašnjava da su prošle godine imali terenske kancelarije u Jajcu, Travniku i Gornjem Vakufu/Uskoplju, kao i da u zavisnosti od potreba prilagođavaju svoj rad i dostupnost usluga orijentisanih prema ženama.

Oni su uključeni i u Mrežu pomagačica u BiH, gdje su mapirali mjesta za podršku ženama u pristupu uslugama i pravdi.

Neujednačena primjena hitnih mjera u RS

Gorica Ivić, direktorica Fondacije “Udružene žene” Banjaluka, navodi da je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS u 2025. godini evidentirano 1.017 slučajeva nasilja u porodici, a u 2024. njih 1.070, što je manje za 7,2 odsto.

I dalje su, ističe, dominantno žrtve ženskog pola, a najčešće suprug/supruga te vanbračni partneri i bivši partneri.

– Inače, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici policija ima mogućnost da predloži izricanje hitnih mjera zaštite, tj. zabranu približavanja i uznemiravanja žrtve, te udaljenje počinioca iz stana. Recimo, na teritoriji PU Banjaluka bilo je 238 slučajeva nasilja u porodici, 174 u Bijeljini, u Prijedoru 133, a u Gradišci 93, no zanimljivo je to da su u Istočnom Sarajevu bile 63 prijave, a 30 predloženih hitnih mjera, što je 50 odsto od ukupnog broja, dok je, s druge strane, na području PU Banjaluka bilo tek 20 predloženih mjera – ističe Ivićeva.

To, pojašnjava ona, govori da pristup nije ujednačen, ali i procjena sigurnosti žrtava, a to su, kako kaže, mjere koje prvenstveno imaju svrhu da spriječe dalje ponavljanje nasilja te preveniraju situacije u kojima može doći do eskalacije nasilja. Pojašnjava da kod njih na edukacije dolazi policija, te sudije i tužioci iz svih dijelova Srpske.