Državljani Bosne i Hercegovine koji putuju u Evropsku uniju najčešće se suočavaju s problemima na granici zbog nemogućnosti da jasno obrazlože svrhu putovanja ili zbog prekoračenja dozvoljenog perioda boravka.

Neispravan pasoš nije jedini razlog zbog kojeg putnici mogu biti vraćeni s granice.

Izvještaj Evropske komisije o mehanizmu suspenzije viza, objavljen u decembru 2025. godine, kao i podaci Evrostata iz maja ove godine, ukazuju na povećanje broja odbijenih ulazaka državljanima BiH tokom posljednjih nekoliko godina.

Putnici iz BiH

Tokom 2023. godine ulazak u EU odbijen je državljanima BiH 4.010 puta. Godinu kasnije taj broj porastao je na 5.070, što predstavlja povećanje od 26 posto. 0

U 2025. godini zabilježen je pad od devet posto, pa je vraćeno 4.625 bh. državljana. Ipak, taj broj i dalje je veći nego 2023. godine.

Najveći broj odbijenih ulazaka evidentira Hrvatska, koja čini gotovo devet od deset takvih slučajeva. Slijede Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska.

Zbog čega putnici iz BiH najčešće budu vraćeni?

Među najčešćim razlozima za odbijanje ulaska nalaze se nedovoljno opravdana svrha putovanja i uslovi boravka, prekoračenje pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana, postojanje upozorenja u Šengenskom informacionom sistemu (SIS), nevažeći putni dokumenti i nedovoljno novca za planirani boravak.

Kada je riječ o svrsi putovanja, problem nastaje ako putnik ne može uvjerljivo objasniti zbog čega dolazi u određenu zemlju ili ako se njegovo objašnjenje ne podudara s okolnostima i stvarnim dokazima.

Rad bez dozvole

Posebno se provjeravaju slučajevi u kojima postoji sumnja da osoba namjerava raditi bez potrebne dozvole.

Jedan takav slučaj nedavno je zabilježen s državljaninom BiH iz Sarajeva, koji je graničnim službenicima rekao da putuje u posjetu prijatelju. Međutim, među njegovim stvarima pronađeno je radno odijelo, što je izazvalo dodatne sumnje u stvarnu svrhu putovanja.

Dodatne poteškoće izaziva i pravilo prema kojem državljani zemalja izvan EU u Šengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojeg perioda od 180 dana, osim ako imaju odgovarajuću dozvolu ili drugi pravni osnov za duži boravak.

Uvođenjem sistema ulaska i izlaska (EES) evidencija prelazaka granice postaje digitalna, čime se olakšava otkrivanje prekoračenja dozvoljenog boravka.

To je posebno značajno za profesionalne vozače i prijevoznike iz BiH, jer se i vrijeme provedeno na teritoriji EU tokom obavljanja transporta može računati u dozvoljeni period boravka, u zavisnosti od okolnosti i statusa putnika.

Koliko novca je potrebno za ulazak u zemlje EU?

Ne postoji jedinstven iznos novca koji svi putnici moraju imati za svaki dan boravka u Evropskoj uniji. Svaka država primjenjuje vlastita pravila, a potrebna sredstva zavise od dužine putovanja, smještaja i drugih okolnosti.

Prema iznosima navedenim u tekstu, finansijski uslovi za pojedine države su sljedeći:

Hrvatska

70 evra po danu, odnosno 30 evra dnevno uz odgovarajuće garantno pismo, turističku rezervaciju ili sličan dokaz.

Slovenija

70 evra dnevno, dok se za maloljetnike koji putuju s roditeljima navodi iznos od 35 evra.

Njemačka

45 evra za svaki dan boravka.

Mađarska

40 evra.

Italija

Fiksni iznos od 270 evra za boravak u trajanju od jednog do pet dana.

Španija 

122 evra dnevno, uz minimalno 1.098 evra bez obzira na dužinu boravka.

Francuska

120 euvra dnevno ako putnik nema dokaz o smještaju, odnosno 32,50 evra dnevno ako ima rezervisan smještaj.

Latvija

14 evra dnevno, dok je za boravak duži od mjesec dana potrebno imati 700 evra.

Austrija nema jedinstven propisani dnevni iznos, već se finansijska sposobnost putnika procjenjuje pojedinačno.

Prijavljivanje gotovine

Važno je naglasiti da navedene iznose treba provjeriti kod nadležnih graničnih ili konzularnih organa prije putovanja, jer se pravila mogu mijenjati, a procjena zavisi i od konkretnih okolnosti.

Putnici takođe trebaju imati na umu da prilikom ulaska ili izlaska iz Evropske unije moraju prijaviti gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više. Pravilo se odnosi na gotovinu i određene druge oblike prenosivih sredstava, u skladu s važećim carinskim propisima.

Koje dokumente treba imati prilikom prelaska granice?

Prije putovanja u zemlje Šengenskog prostora važno je pripremiti dokumentaciju kojom se potvrđuju identitet, svrha putovanja, planirani boravak i finansijska sredstva.

U pravilu je potrebno imati važeći pasoš koji je izdat u posljednjih deset godina i vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja Šengenskog prostora.

Povratnu kartu ili drugi dokaz o planiranom povratku, kada je primjenjivo. Dokaz o smještaju, poput hotelske rezervacije, ili pozivno pismo osobe kod koje putnik boravi.

Svrha putovanja

Dokaz o svrsi putovanja, zavisno od toga da li se radi o turističkoj posjeti, privatnoj posjeti, poslovnom putovanju ili drugom razlogu.

Dokaz o dovoljnim finansijskim sredstvima, koji može uključivati gotovinu, platne kartice ili putne čekove, u skladu s pravilima države u koju se putuje.

Dokumentaciju o studiranju, poput potvrde o upisu na fakultet, ako je svrha putovanja obrazovanje.

Najvažnije je da informacije koje putnik daje graničnim službenicima budu dosljedne i u skladu s dokumentima koje ima kod sebe. Ako, naprimjer, osoba navodi da putuje turistički, trebala bi moći objasniti plan putovanja i pokazati odgovarajuće dokaze.

Da li vraćanje s granice znači zabranu ulaska u EU?

Odbijanje ulaska u neku od država EU ili Šengenskog prostora ne znači automatski da je putniku izrečena zabrana budućih putovanja.

Ipak, odluka o odbijanju može biti evidentirana u odgovarajućim graničnim sistemima.

Ukoliko granični službenici utvrde da putnik ne ispunjava uslove za ulazak, mogu mu uručiti odluku o odbijanju i naložiti povratak.

To samo po sebi ne mora predstavljati zabranu ulaska, pa osoba može ponovo pokušati putovati kada ispuni sve propisane uslove.

Međutim, posljedice mogu biti ozbiljnije ako se utvrde druge povrede propisa.

Nezakonit boravak, kršenje imigracijskih pravila ili korištenje krivotvorenih dokumenata mogu dovesti do dodatnih mjera, uključujući zabranu ulaska, zavisno od zakonodavstva konkretne države i okolnosti slučaja.

Provjere prije polaska

Zbog toga se putnicima iz Bosne i Hercegovine savjetuje da prije polaska provjere važenje pasoša, dozvoljeni period boravka, finansijske uslove i potrebnu dokumentaciju.

Jasno objašnjenje svrhe putovanja i dokazi koji ga potvrđuju mogu biti presudni za nesmetan prelazak granice.