Jedna žena je napadnuta jutros u Bulevaru kralja Aleksandra i nju je Hitna pomoć prevezla u Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije. Drugu su ove ptice, kako saznajemo, napale u poslije podnevnim satima, i ona se odmah obratila ljekarima.

U ovakvim situacijama neophodno je obratiti se ljekaru, kako bi se videlo kakve su povrede, a nekad su potrebni i antibiotici.

Stručnjaci kažu da vrane u ovo doba napadaju jer čuvaju svoja gnijezda.

Kako su ranije objasnili jedini savjet svima koji u svojim naseljima za prve komšije imaju vrane, jeste da kada ispod stabala sa gnijezdima prolaze, to čine malo bržim korakom bez zadržavanja ispod gnijezda i da, ma koliko im se bučnim vrane činile, ne paniče kada su u njihovoj blizini.

Kristijan Ovari, biolog iz Beogradskog zoološkog vrta objasnio je ranije za naš portal da vrane odvajkada prate čovjeka i adaptirale su se na suživot sa nama i u velikim gradovima.

– Urbani eko sistem raste, razvija se i evoluira. Kako se grad razvijao, tako su i vrane nastavile da idu za ljudima i strvinare, što su inače radile i u proteklim vekovima. One su izuzetno važne u eko-sistemu, jer prave fantastična gnezda koje koriste druge ptice kad se vrane iz njih sklone.

Ove ptice su, podsjeća Ovari, izuzetno inteligentne. Daje i slikovit primjer – da bi došle do jezgra oraha, vrane bacaju orah u ljusci na put i strpljivo čekaju da vozači pređu preko oraha i razbiju ljusku. Tad se vrane vraćaju po svoju hranu.

– Proleće je doba godine kad na svet dolaze mlade vrane. Njihovi roditelji su veoma posvećeni i brižni, pa mnogo vode računa o tome da njihovo potomstvo bude bezbedno – objašnjava sagovornik Telegrafa.

I upravo tada nastaje problem sa vranama i ljudima. Ljudi prolaze, ne znajući da se u njihovoj blizini nalaze mlade vrane i njihova gnezda, a starije vrane žele po svaku cijenu da zaštite svoje mladunce.

– Zbog toga vrane grakću, lete naokolo, signaliziraju, gledaju kako da nas zastraše, pa lupaju krilima, a nekada i slete na glave ljudi koji se nađu u blizini gnezda – navodi Ovari i dodaje:

– Vrane nisu glupe. Ako ocene naše namere, ako vide da smo stameni i stabilni u brzini kretanja, onda im nećemo biti target, jer će shvatiti da se ne zaustavljamo da bismo naudili njenim mladuncima. S druge strane, mala deca i stariji ljudi često zastajkuju, menjaju brzinu kretanja, i to vrane tumače kao opasnost za svoje mladunce.

Dakle, savet svima onima koji prolaze kroz dijelove naselja u kojima vrane imaju svoja gnezda je da idu malo bržim tempom, da ne zastajkuju i da, kad god su u mogućnosti, nose kišobran ili suncobran kako bi se dodatno zaštitili od napada vrana.

Sagovornik Telegrafa ističe da se vrana uči da nas zastraši, pa kad jednom nauči tu „lekciju“ ona će je uporno ponavljati.

– Ako pokažemo da smo u panici kad nas vrana napadne, ona će to nastaviti da radi, pa će i napadi biti učestali – navodi Ovari.

Ukoliko se, pak, desi da nas vrana napadne, neophodno je otići na ljekarski pregled.

– Vrane su divlje ptice, u njihovom kljunu nalaze se raznorazne bakterije, pa je zbog toga najbolje obratiti se lekaru u najbližoj ambulanti koji će isprati ranu hidrogenom ili jodom i odrediti da li bi trebalo koristiti antibiotsku kremu – savetuje Ovari.

Za one koji se panično plaše napada vrana, još jedna lepa vest – ove ptice će već za desetak dana prestati da nas plaše. Tad će, naime, ptići koji su izašli iz gnezda uvežbati letenje, pa njihovi roditelji neće imati razloga da ih štite na način na koji to čine sada, prenosi Telegraf