Vlada SAD bi mogla ostati bez novca
Američki ministar finansija Dženet Jelen upozorila je da bi Vlada SAD mogla ostati bez novca do 1. juna ako Kongres ne uspije da podigne ili suspenduje gornju granicu duga.
Prvi put u istoriji SAD bi došle u situaciju da ne mogu da otplate dug, što bi uzdrmalo globalna finansijska tržišta i srušilo povjerenje u SAD kao globalnog poslovnog partnera, prenosi “Sputnjik”.
Dostizanje gornje granice duga značilo bi da američka Vlada više nije u mogućnosti da pozajmi novac, prenose strani mediji.
Ministarka je juče pozvala Kongres da reaguje “što je prije moguće” kako bi se riješilo ograničenje od 31,4 biliona dolara.
Ona je navela da čekanje do posljednjeg trenutka da se obustavi ili poveća limit duga može ozbiljno naštetiti poslovanju i povjerenju potrošača, podići kratkoročno troškove zaduživanja za poreske obveznike i negativno uticati na kreditni rejting SAD.
Predsjednik Džo Bajden je za utorak, 9. maj, sazvao sastanak lidera Kongresa o tom pitanju.
Republikanci u Predstavničkom domu zahtijevaju drastično smanjenje potrošnje i poništavanje nekih Bajdenovih odluka, uključujući njegov program oprosta studentskih kredita i poreske kredite za zelenu energiju.
S druge strane, predsjednik iz redova demokrata, koji insistira na podizanju limita bez uslova, istakao je prošle sedmice da se o tom pitanju “ne može pregovarati”, ali je izložen sve većem pritisku poslovnih grupa da razgovaraju o prijedlozima republikanaca.
Eksperti su upozorili da bi neizvršenje obaveza moglo dovesti do recesije i rasta nezaposlenosti, kao i da SAD ne bi mogle da pozajmljuju novac za isplatu plata vladinih službenika i vojnog osoblja, čekove socijalnog osiguranja ili za druge obaveze.
Ministarstvo finansija planira da poveća zaduživanje do kraja kvartala koji se završava u junu, u ukupnom iznosu od oko 726 milijardi dolara, oko 449 milijardi dolara više nego što je planirano ranije ove godine.
Zvaničnici su rekli da je to djelimično zbog nižih prihoda od poreza na dohodak od očekivanih, veće državne potrošnje i gotovinskog bilansa na početku kvartala koji je bio niži od očekivanog.
Gornja granica duga je podizana, produžavana ili revidirana 78 puta od 1960. godine.