Pravoslavni vjernici 19. januara slave, Bogojavljenje, jedan od 15 najvećih praznika.

Vjernici se, na Bogojavljenje pozdravljaju rečima “Hristos se javi” a otpozdravljaju sa “Vaistinu se javi”.

U ponoć, preciznije, noćas, na prelazu između 18 i 19. januara, otvara se nebo. Zato se vjernici u ponoć mole i iskazuju želju koja će im biti ispunjena.

Prema narodnom vjerovanju, sve djevojke koje žele da se udaju treba na Bogojavljensku noć da stave ogledalce ispod jastuka kako bi sanjale budućeg muža. Pored ogledala stavljale su se i svijeće, a jako je važno da ogledalo ne pukne jer u tom slučaju, vjerovalo se, slijedi sedam godina nesreće u ljubavi.

U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade djevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegdje se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbjeći svađa među njima, piše ATV.

Zarad boljeg zdravlja u rijeci se ritualno izvodilo kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual mogli su da izvode isključivo zdravi ljudi. U rijeku se baca Časni krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog mladića koji prvi dopliva do njega vjeruje se da će imati sreće tokom cijele godine.

Ljudi vjeruju i da vrijeme na Bogojavljenje pokazuje i kakvo će vrijeme biti cijele godine. Ukoliko pada snijeg i bude hladno, cijela godina će biti rodna. Ako je vrijeme vedro, godina će biti sušna. Ako je ovaj dan kišovit, znači da nas čekaju poplave.

Na Bogojavljenje treba izaći na vetrometinu sa malo pepela u ruci. Pepeo se pušta da bi se odredilo koji  je vjetra zakrstio, odnosno koji vjetar je preovlađivao na Krstovdan. Ako duva istočni, godina će biti sušna. Južni vjetar predskazuje kišnu, a zapadni- rodnu godinu.