Sva javna preduzeća u Republici Srpskoj će biti „pročešljana“ do 2025. – ovako to izgleda kada obećava premijer Radovan Višković. Pomenuta godina, samo što nije, preduzeća gore, a Vlada RS se češlja.

Nekada privredni giganti, danas gubitaši. Javna preduzeća, u zagrljaju koalicionih sporazuma, iz godine u godinu, bilježe minuse. Iako su vlastima puna usta reogranizacije, čini se da im je lakše „probavljiva“ dobra, stara „ogranizacija“.

“Ozbiljnija analiza”

Kada je vijest da su „Šume Srpske“ ogoljene do posljednjeg lista, ugledala svjetlo dana, predsjednik Vlade, baš kao što smo i navikli, podvuče još jedan rok. Tog 29. oktobra, najavio je tematsku sjednicu, na kojoj bi, kako je rekao, trebala biti analizirana situacija u svim javnim preduzećima.

-Sva javna preduzeća treba da budu predmet posebne tematske sjednice. Ono na čemu ću insistirati, nije samo smjena nadležnih, nego odgovornost. Ništa ne znači ako će samo biti smijenjen neko ko je ostavio iza sebe opšti haos ili ogromnu štetu. Sazrelo je vrijeme da se uđe u ozbiljniju analizu i traži odgovornost onih koji su doveli do takvog stanja – rekao je tada Višković.

Sedam dana je, čini se, uveliko prošlo? A vrijeme da se uđe u ozbiljnu analizu i da se traži odgovornost, sazrelo je, ne sada, nego odavno?

O reformi javnih preduzeća, željeli smo da razgovaramo sa ministrom privrede i preduzetništva u Vladi Republike Srpske Vojinom Mitrovićem, ali na naše pozive i poruke, do objavljivanja ovog teksta, nije odgovorio.

Kako je 4.700 radnika, koliko ih ima na platnom spisku Javnog preduzeća “Šume RS”, uspjelo da za 9 mjeseci u sezoni sječe proizvede skoro 6,3 miliona KM gubitaka?

Čini se da su oni, koji neumorno pominju reforme, sasjekli sve i jednu granu, osim one, na kojoj sjede.

Kozmetičke promjene

Kako su i “Željeznice RS” u devet mjeseci ove godine, poslovale u gubitku od 22,5 miliona KM, što je za 6,6 miliona više nego u istom periodu prošle godine?

-Prvi i osnovni razlog za gubitke u javnim preduzećima je političko upravljanje. Dok god na čelu javnih preduzeća, budemo imali politički postavljane ljude, a ne birane na javnim konkursima, s ograničenim mandatima i kontrolom upravljanja, ne možemo očekivati da se stanje poboljša – kaže Damjan Ožegović iz Transparensi Internšnela u BiH.

Posljednje smjene u “Šumama RS” su, kaže, kozmetičke.

-Radi o kadrovski promjenama, a ne o onim suštinskim, za kojima javna preduzeća vape – smatra on.

Javna preduzeća se, zaključuje, koriste kao koalicioni plijen nakon svakih izbora, što će, kako smatra, tako i ostati.

-Upravljanje javnim preduzećima će, nažalost, ostati pod kontrolom stranaka. Samo se kadrovi mijenjaju – ističe Ožegović.

Politički plijen

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da bi javno preduzeća morala da funkcionišu po istom principu kao privatna – zaposlite najbolje, dobro ih platite i ostvarite rezultat.

-To se u ekonomiji zove korporativno upravljanje, što u prevodu znači da postoji vlasnik i menadžerski tim i da se, u tom smislu, moraju birati najbolji, odnosno, oni koji će obezbijediti da preduzeća obavljaju svoju djelatnost onako kako je to predviđeno po planu i programu. Moraju obezbijediti racionalnost i makar nultu profitabilnost. Kod nas je situacija takva da su javna preduzeća postala politički plijen partija koje su formirale koaliciju – kaže on.

Restruktuiranje javnih preduzeća, dodaje, moraju da obavljaju ljudi koji su za to stručni.

-Nažalost, mi smo u situaciju da ne postoji zainteresovanost da se to i uradi, jer bi se, na taj način, presjekli svi kanali finansiranja stranaka. Ovako, svako radi šta je smislio i šta mu najviše odgovara i nikome ne polaže računa. Ako dođete u situaciju da vas neko zaposli u nekoj firmi da budete direktor, vi morate dati rezultat. Ako niste u stanju da ga date, bićete zamijenjeni. Primjera radi, ako je Socijalistička partija, po podjeli plijena, dobila Šume Srpske, onda treba da se zna da je, upravo ta partija odgovorna, ako ovo preduzeće pravi gubitke. Kod nas to ne postoji. Kod nas je to sve osmišljeno na način da niko ni za šta ne odgovara, a da je onaj, ko više para napravi za sebe i svoju partiju,  uspješniji u poslovanju – kaže on.

Ceh, zaključuje, plaćaju građani.