Dok većina drveća postepeno ostaje bez lišća tokom jeseni, ginko ga može odbaciti gotovo odjednom. Njegova zlatnožuta krošnja ponekad se ogoli za jedan dan, a stručnjaci Univerziteta Purdue zabilježili su da se to često dešava poslije hladne noći.

Razlog je u načinu na koji se list odvaja od grane. Botaničari Univerziteta Virginia objašnjavaju da se kod ginka sloj ćelija pri dnu peteljke, koji omogućava odvajanje, razvija istovremeno na svim listovima. Zbog toga i njihovo opadanje može biti gotovo istovremeno.

Ginkgo biloba danas je jedini preostali predstavnik svoje porodice, reda i razreda, pa je poznat kao živi fosil. Starost fosila njegovih srodnika procjenjuje se na čak 270 miliona godina, a preci ove vrste postojali su i u doba dinosaurusa.

Ginko se održao u maloj populaciji u Kini, odakle potiču i stabla koja se danas uzgajaju u parkovima Evrope, Amerike i Japana. Brojni stari primjerci u Kini sačuvani su u blizini hramova i manastira.

O izdržljivosti ove vrste svjedoči i podatak Univerziteta Vanderbilt da je šest stabala ginka preživjelo eksploziju atomske bombe u Hirošimi 1945. godine.

Izvor: N1 BiH