Pančićeva omorika u prirodi se može pronaći samo u dolini Drine, na području istočne Bosne i Hercegovine i zapadne Srbije. Ovaj četinar, koji može dostići 50 metara visine, pripada tercijarnim reliktima – vrstama koje potiču iz vremena prije ledenih doba.

Uska krošnja i vitko stablo njena su prepoznatljiva obilježja, a prečnik stabla može doseći jedan metar, prema atlasu evropskih vrsta drveća Evropske komisije. Istraživanje Milana Mataruge i saradnika iz 2020. godine smješta njena nalazišta na izrazito strme sjeverne padine, između 750 i 1.550 metara nadmorske visine.

Ime je dobila po botaničaru Josifu Pančiću, koji ju je opisao. Iako je riječ o evolucijski veoma staroj vrsti, nauci je bila nepoznata do kraja 19. vijeka, ističe UNDP u BiH. Danas je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) svrstava među ugrožene vrste.

Naučni radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci ukazuju na smanjivanje prirodnih sastojina i mogućnost brzih negativnih promjena. Među prijetnjama su šumski požari. Dio nalazišta nalazi se u Nacionalnom parku Drina kod Srebrenice, osnovanom 2017. godine na površini od 64 kvadratna kilometra.

Za razliku od ograničene rasprostranjenosti u prirodi, omorika se često sadi u gradskim parkovima i vrtovima, gdje je cijenjena zbog izgleda i otpornosti na zagađen vazduh. Ipak, sadnja na uređenim površinama ne zamjenjuje očuvanje malih prirodnih populacija uz Drinu, čija su staništa ključna za opstanak vrste.

Izvor: N1 BiH