Evropski put BiH, Ustavni sud BiH, Savjet ministara, OHR, Izborni zakon – samo su neke od ključnih tema o kojima će danas u Sarajevu raspravljati lideri stranaka koji čine vlast na nivou BiH.

Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH koji je domaćin sastanka, trebalo bi da se odazovu Milorad Dodik (SNSD), Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (Narod i pravda – NIP) i Edin Forto (Naša stranka), a svi oni, javnosti bi trebalo da daju odgovore da li se ide u produbljivanje ili deeskalaciju političke krize u BiH i da li su, zarad građana i države spremni za međusobne ustupke.

Ista pitanja bila su na stolu i na nedavno održanom sastanku u Konjicu, ali je obilovao prepucavanjima pa čak i pogrdnim riječima između učesnika.

Dogovor tada nije postignut. Ono što javnost zasad zna, sve tri strane će, vrlo vjerovatno, na sastanak doći sa ranije utvrđenim stavovima.

Srpski predstavnici zahtijevaju rješavanje svih 14 preporuka Evropske komisije, uz usvajanje zakona u vezi sa Ustavnim sudom BiH koji, između ostalog, podrazumijevaju odlazak stranih sudija.

SNSD će sasvim sigurno na dnevni red staviti i imenovanje ministra finansija u Savjetu ministara BiH, a nije isključeno i da na stolu bude pitanje o imovini. Hrvatska strana dosad nije imala problem kada je u pitanju odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a zagovornici su ispunjenja svih 14 prioriteta na putu BiH ka Evropskoj uniji (EU), ali uz zahtjev da se ide u izmjene Izbornog zakona BiH.

Na najvećem testu, kako ocjenjuju analitičari, su stranke koje čine “Trojku”. Prethonih mjeseci više puta su ponavljali da se ne slažu sa politikom i odlukama koje vodi Dodik i Republika Srpska, te da neće dozvoliti udar na BiH.

Sastanak neće donijeti dogovor o izlasku iz krize, uvjeren je novinar Darko Momić.

“Od toga nema ništa, jer tom sastanku neće prisustvovati stranka koja je glavni generator aktuelne krize – SDA. Kadrovi SDA za skoro pune tri decenije na vlasti zaposjeli su brojne pozicije i praktično čine tzv. duboku državu. Oni sada imaju zadatak da na sve moguće načine ruše aktuelnu vlast na nivou BiH i u Federaciji BiH, da buše sve poteze Trojke i da produkuju krizu, čak i ako to znači širenje međunacionalne mržnje i netrpeljivosti. Plašim se da Trojka nema snage, a sudeći po izjavama Denisa Bećirevića i Zukana Heleza, čini se ni pretjerane želje da razmontira tu SDA mašineriju”, ističe Momić, koji od sastanka očekuje samo eventualni dogovor o kadrovskim pitanjima, poput imenovanja rukovodstva Elektroprenosa BiH ili Srđana Amidžića za ministra finansija i trezora BiH.

Sa druge strane, pojedini analitičari smatraju da je današnji sastanak vjerovatno posljednja šansa da ova koalicija, a sa njom i Savjet ministara BiH izbjegne raspad.

“Neki lideri vladajuće koalicije, a prije svega Milorad Dodik, već mjesecima očigledno svjesno i namjerno potpiruju političku krizu.  Dodik ima pravo i mogućnost da inicira reforme koje smatra bitnim, ali jedini pravi način za pokretanje bilo kakvih reformi, uključujući reforme imovine i/ili Ustavnog suda BiH je kroz parlament BiH, gdje i RS i SNSD imaju svoje predstavnike.

Ali, iniciranje reformi kroz silu i populizam, samo može dovesti do suprotnog efekta: provocirati radikalne odgovore kod drugih članova vladajuće koalicije i dovesti do konačnog kolapsa koalicije i državne vlasti”, kaže Srećko Latal, nezavisni analitičar.

On smatra i da se Dodik godinama sa punim pravom žalio da tzv. “političko Sarajevo” pokušava da oslabi ili čak ukine Republiku Srpsku..

“Ali nakon prošlih izbora Dodik je kao ključnog sugovornika dobio Konakovića, koji je pokazao kapacitet i spremnost da amortizira često brutalne Dodikove politike. Eventualni raspad ove koalicije uništio bi možda i posljednju šansu da se neka bolja budućnost BiH uspostavi kroz politički dijalog”, ističe Latal.

Dodikove politike, tvrdi on, samo daju za pravo onima koji kažu da on u stvari ne želi bolju budućnost građanima Srpske, već samo želi da ostane na vlasti.

“Nastavak takve politike će ponovno, a u potpunosti bespotrebno, dovesti do daljnje izolacije Republike Srpske i izvjesno dodatno pogoršati njene finansijske probleme, za koje su mnogi uvjereni da i jesu glavni razlog ovakve radikalne politike Dodika. Takve politike de facto upravo služe onima koji zagovaraju slabljenje i ukidanje Republike Srpske, i eventualno novo jačanje angažmana OHR-a i američke administracije i vojske u BiH”, naglasio je Latal.

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista u BiH smatra da će šanse za uspjeh na sastanku zavisiti od toga koliko će učesnici biti “veliki” Hrvati, Srbi i Bošnjaci.

“Odnosno, da li će oni biti svjesni odgovornosti za deeskalacije aktualne krize, a koja od političke, vrlo lako može postati ozbiljnije pitanje. Ponajprije se to odnosi na srpsku i bošnjačku reprezentaciju! Važno je znati da vremena za naše nacionalizme ima, te se mogu lako manifestirati i u budućnosti, dok pak europske integracije zahtijevaju hitno djelovanje”, ističe Krešić, dodajući da to podrazumijeva da se do kraja avgusta mora ispuniti nekoliko zahtjeva kako bi Izvještaj Europske komisije koji se radi septembru i listopadu bio pozitivan.