Raspisivanje lokalnih izbora protekle sedmice, uz najavu kako će biti provedeni na temelju važećeg Izbornog zakona, ali i izmjena koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izazvalo je niz reakcija.

To je dovelo do situacije u kojoj će Republika Srpska, uprkos najavama kako će provoditi izbore po svojim pravilima, ipak vjerovatno pristati izaći na ove izbore po izbornom zakonodavstvu BiH, uključujući i ona nametnuta OHR-ova rješenja.

Je li riječ tek o nedostatku vremena za sprovođenja izmjena Izbornog zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, ostaje za vidjeti, no objašnjenje koje je ovih dana stiglo iz Banjaluke upućuje na scenario po kojemu će se izbori ipak sprovesti na cijelom području BiH.

Izbori će se, kao što je najavljeno, održati u nedjelju, 6. oktobra, a raspisani su, kao što je poznato, za 58 skupština opština u Federaciji Bosne i Hercegovine, 53 skupštine opštine u Republici Srpskoj, 111 načelnika opština u BiH, 21 gradsku skupštinu u FBiH, 10 skupština gradova u Srpskoj, 31 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Distrikta Brčko BiH. Garantovana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina predviđena su u 21 opštini za 23 kandidata.

Na ovim lokalnim izborima biće izabrano 3.200 odbornika i 142 gradonačelnika/načelnika. Kada je riječ o troškovima, procjena je da će lokalni izbori stajati oko 19.000.000 KM, a poznato je i koliko će stanovnika BiH imati pravo obaviti svoju demokratsku dužnost.

Naime, Centralna izborna komisija BiH usvojila je odluku o zaključivanju središnjeg biračkog popisa sa stanjem na dan 7. maja 2024. godine u 24 sata, prema kojoj je na centralni birački spisak upisano 3.406.088 birača.

Podsjećamo, nametnute izmjene visokog predstavnika pretpostavljaju uvođenje novih tehnoloških rješenja, poput nadzornik kamera, kao i biometrijske provjere identiteta birača te brojenje glasova skeniranjem listića. Međutim, već je ranije objašnjeno i kako će, usljed nedostatka vremena za provedbu svih rješenja, nove tehnologije biti prisutne na oko 10 posto biračkih mjesta.

Ovi će izbori biti i svojevrsni test kako bi se vidjele mogućnosti uvođenja cjelokupnog paketa tehnoloških rješenja za izbore 2026. godine. Od ostalih izmjena koje su nametnute su i one koje govore kako je CIK BiH jedina ovlaštena za imenovanje predsjednika lokalnih biračkih odbora koji ne smiju biti članovi političkih stranaka, piše Večernji list.