Nakon odluke Vlade RS da se minimalac za 2024. godinu poveća na 900 maraka, iz Saveza sindikata Republike Srpske su upozorili radnike da dobo paze kako će im biti isplaćene januarske plate.

Najniža plata, predstavlja osnovnu platu i to samo za nekvalifikovane radnike koji rade najjednostavnije poslove i nemaju radno iskustvo. Sva uvećanja plata, poput naknade za minuli rad ili za rad noću i prekovremeni rad, dodaju se na tu osnovnu platu poručio je predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva RS, Goran Savanović.

On je podsjetio da svi radnici u Srpskoj, osim onih kojima je po osnovu Zakona o platama ta naknada uračunata u platu, imaju pravo na naknadu za topli obrok.

– Ta naknada će od početka iduće godine iznositi od 10 do 11 KM po radnom danu, što znači da će radnici imati naknadu od 200 do 220 KM mjesečno, koja se takođe dodaje na platu – pojasnio je Savanović.

Iz Saveza sindikata RS su pozvali radnike da provjere svoje platne liste za januarsku platu i da se, u slučaju bilo kakvih sumnji ili nepravilnosti, obrate Sindikatu za pomoć.

– Mi ćemo njihova prava zaštititi. Radnici ne treba da se boje, niti da se ustručavaju, moramo zajedno da se borimo da i najniža plata, ali i sve duge plate, budu isplaćene po zakonu – rekao je Savanović.

Najviše nedoumica i kontroverzi je izazvao upravo topli obrok. Poslodavci, na čelu sa Sašom Trivićem, prigovorili su da je privreda u nepovoljnijem položaju od javnog sektora, jer kako je naveo Trivić, u Republici Srpskoj “postoje dvije najniže plate”.

– U Javnom sektoru je najniža plata 900 KM i to je sve u to je uračunat i topli obrok, dok je u privatnom sektoru najniža plata 900 KM plus naknada za topli obrok. Najlakše je poslodavcima zavući ruku u džep – rekao je Trivić.

Predsjednica Saveza Sindikata RS, Ranka Mišić priznaje da su topli obrok i regres, po Zakonu o platama, uračunati u plate zaposlenih u javnom sektoru i da je to ozbiljan problem, kojim će se sindikati iz ove oblasti pozabaviti već prvih mjeseci 2024. godine.

Odgovarajući na primjedbe, kako kaže, “grlenih” poslodavaca, Mišićeva ističe da ni u privatnom sektoru nije sve pod konac.

– Za većinu radnika u industriji, topli obrok je u tanjuru, a ne u novčaniku. Govorim o radnicima koji u svojim preduzećima dobijaju kuhani obrok tokom pauze. Veoma mali broj radnika u realnom sektoru u RS prima naknadu za topli obrok u novcu – navela je Mišićeva.

Ona je dodala da neki radnici imaju problem jer ne dobijaju “ni u novčaniku ni u tanjiru”, bar ne u punom iznosu.

– Imamo trgovački lanac, koji je u prošloj godini ostvario dobit od 11 miliona, svojim radnici kao naknadu za topli obrok daju bon od 100 KM, koje oni mogu potrošiti samo u trgovinama tog lanca. Drugih 100 maraka ne postoji, nestali su – rekla je Mišićeva.

Da u stvarnom svijetu ima i gorih primjera, i da uprkos zakonskim odredbama, mnogi radnici ne dobijaju topli obrok, ni u tanjuru, ni u novčaniku, pa čak ni u bonovima, pokazuje priča radnice zaposlene u jednoj kompaniji za čišćenje.

– Topli obrok nikad nismo primali. Čim to neko spomene, galame na nas, prijete otkazima. Ne znam kako oni to peglaju, kako zaobilaze zakon, ali tako je. Ne znam ni šta piše u mojoj platnoj listi. Moje koleginice i ja nikad nismo vidjele svoje platne liste, samo nam plata legne na račun, a to je obavezno minimalac, bez ikakvog dodatka – priča jedna radnica, piše Srpskainfo.