Inspektori Poreske uprave Republike Srpske pojačali su rad na terenu kada je u pitanju kontrola prometa preko fiskalnih kasa, a to je u prvoj polovini 2023. godine rezultovalo time da su od 1.919 izvršenih provjera, nezakonitosti utvrđene u 759 slučajeva, te su tom prilikom izrečene kazne u iznosu od 3.092.500 KM.

Istovremeno, poreski inspektori su u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama Republike Srpske za 11 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 ili 30 dana.

Najviše posla inspektori Poreske uprave RS imali su u Banjaluci, gdje su izvršene 422 kontrole. Tom prilikom su izdata 173 prekršajna naloga, a ukupan iznos novčanih kazni bio je 800.000 KM.

Zaključno sa 30. junom, u najvećem gradu u Srpskoj jedan privredni subjekat dobio je privremenu zabranu rada, a najviše ovakvih mjera (po tri) u šest mjeseci tekuće godine izdato je na području koje pokrivaju Poreske uprave Doboj i Bijeljina.

Treba reći i da je u ovoj godini povećan broj kontrola u odnosu na isti period 2022. godine, ali je, isto tako, izdato manje prekršajnih naloga nego lani.

“Inspektori Poreske uprave Republike Srpske su u šest mjeseci (januar-jun) 2022. godine izvršili ukupno 1.719 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 872 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 2.801.000 maraka. Takođe, inspektori su u tom periodu za 11 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 ili 30 dana”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Poreske uprave Republike Srpske.

“Moramo se navići na kontrole”, kaže Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, koji dodaje da je teško zamisliti da ijedna od izdatih prekršajnih prijava nije izrečena opravdano.

“Čim ima toliko prekršaja, dakle skoro 800, znači opravdani su, jer neće inspektor nikoga kazniti ako nije zaista zaslužio ili ako prekršaj ne postoji. Mi ne podržavamo ilegalu i takav rad. Sve je to normalno, sve je to za očekivati”, mišljenja je Bratić.

Prema njegovim riječima, ovdje je interes da se na sve načine zaustavi siva ekonomija, koja je, kako kaže, sveprisutna u Srpskoj, a koja direktno udara na privrednike koji rade u skladu sa zakonom.

“To je nelojalna konkurencija prema onima koji rade korektno i koji su u poreskom sistemu. Mi treba da štitimo ljude koji su u poreskom sistemu, a ne one koji su u ilegali. Interes je da suzbijamo sivu ekonomiju, koja, koliko je štetna nama, toliko je štetna i državi. Danas je najlakše otvoriti radnju, to je u Banjaluci nekoliko desetina maraka, a u Zvorniku i manje od 10 KM. Samo vam treba lična karta. I kada se to uradi, imamo one koji ne žele da rade po zakonu, a došli su do poslovnog subjekta jako lako. To se mora zaustaviti”, naglašava Bratić.

Poslodavci ipak kažu da se na osnovu ovih podataka ne može jasno zaključiti da li je pojačan rad inspektora na terenu i da li je siva ekonomija imalo ukroćena.

“Da bismo mogli govoriti o trendovima, morali bismo imati analizu podataka o realizovanim kontrolama u prethodnih nekoliko godina, sa jasno izraženim indikatorima vezanim za nepravilnosti. Na osnovu ovih podataka ne možemo zaključiti da li je pojačan rad, da li su efekti rast poreske discipline i da li je suzbijena i u kolikoj mjeri neformalna ekonomija. Pored toga, ne znamo ni u kojim sektorima i koji subjekti su kontrolisani. Suzbijanje neformalne ekonomije je veoma složen posao i zahtijeva analitičan i transparentan pristup, posvećenost institucija i svih zainteresovanih grupacija u zajednici”, kaže direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić.

Podsjećamo, Zakonom o fiskalnim kasama RS, koji je stupio na snagu 2019. godine, usvojeno je povećanje novčanih kazni za privredne subjekte za svako neizdavanje fiskalnog računa ili druge nezakonite radnje, a sve s ciljem sprečavanja nelegalne aktivnosti ugostiteljskih, zanatskih i svih drugih objekata u Srpskoj.

Tako je zakonom propisano da ukoliko poreski inspektor utvrdi nepravilnosti kod pravnih lica, može izreći novčanu kaznu u visini od 16.000  maraka, dok je minimalna kazna 8.000 KM.

Kada su u pitanju preduzetnici, zakonom su propisane kazne u iznosu između 4.000 i 8.000  maraka, dok će se odgovorno lice u pravnom licu kažnjavati u iznosu od 2.000 do 4.000 KM.