Stranke u Bosni i Hercegovini su na lokalne izbore do sada potrošile najmanje 10,8 miliona maraka na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), oglase kompanije Meta i predizborne skupove.

Prema procjeni Transparensi internešnela (TI BiH), najveće iznose potrošio je  SNSD (1,6 miliona KM) zatim slijede SDA  (1,1 miliona KM),  SDP BiH (1 milion KM),  PDP (713 hiljade KM) i HDZ  (643 hiljade KM).

Iz TI BiH upozoravaju da ovi iznosi nisu konačni jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti zbog nedostupnih izvora poput Google oglasa.

– Ipak već sada može reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH za lokalne izbore jer po podacima CIK stranke nikada nisu prijavile veće iznose – ističu u Ti BiH.

Na bilborde “stukli” oko 6,2 miliona KM

Kao i prethodnih godina oglašavanje na bilbordima bilo je ubjedljivo najskuplji oblik kampanje, a posmatrači TI BiH na terenu su zabilježili oko 3.800 reklama na bilbordima, čija tržišna vrijednost iznosi oko 6.2 miliona KM.

TI BiH je na online mapi objavio sve lokacije bilborda na kojima je evidentirano stranačko oglašavanje, a najveći broj postavila je SDA (520), čija tržišna vrijednost iznosi preko 800 hiljada KM.

Na ovaj oblik oglašavanja najviše novca, nakon SDA, potrošili su SNSD, SDP, HDZ, Demokratska fronta i NIP.

Treba napomenuti da su troškovi vanjskog oglašavanja računati su na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20 odsto.

Oglašavanje u medijima

U prve tri sedmice izborne kampanje političke partije na oglašavanje u medijima prema procjeni media monitoring agencije koju je angažovao TI BIH potrošile su oko 1,6 miliona KM.

U toku perioda monitoringa zabilježeno 2.400 reklamnih objave, za šta je utrošeno (oglašavanje i produkcija) 1.6 miliona KM.

– Treba naglasiti da u ovaj zbir nisu uključene  objave koje nisu bile označene kao plaćeno oglašavanje, ali su male karakter plaćene promocije. Najčešće se radilo o TV emisijama i intervjuima u štampanim medijima a vrijednost takvih objava se procjenjuje na 1.3 miliona KM – ističu u TI BiH.

Podaci su prikupljeni putem praćenja medijskog sadržaja koje je za potrebe TI BIH provela agencija za monitoring medija i obuhvataju troškove oglašavanja na 10 vodećih TV stanica u BiH i 28 dnevnih i sedmičnih listova.

Više novca u ovom dijelu kampanje kao i prethodni godina trošile su stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj, a po dosadašnjim podacima koji ne uključuju posljednju sedmicu kampanje, najviše su potrošile SNSD, SDS, Narodni front, Ujedinjena Srpska i PDP.

Treba naglasiti da  monitoringom nije obuhvaćen veliki broj lokalnih i kantonalnih TV stanica u FBiH.

Iznosi su procijenjeni po zvaničnim cjenovnicima medija i komercijalnim cijenama, a uključuju i troškove izrade predizbornih spotova i materijala.

Društvene mreže koštale preko 250.000 KM

Zvanični podaci kompanije Meta pokazuju da je u BiH do sada plaćeno 6.489 političkih oglasa, čija vrijednost iznosi oko 254.000 KM.

Ovo uključuje emitovanje oglasa na Fejsbuku, Instagramu i vocap, a troškovi su na nivou prošlogodišnjih i ne uključuju posljednju sedmicu kampanje.

Na ovu vrstu reklamiranja do sada je najviše potrošila Naša Stranka jer je na nalozima ove stranke i njenih kandidata objavljena 944 oglasa, čija vrijednost po procjeni Mete iznosi oko 39.000 KM.

Nakon  toga slijede SDP (34.000 KM)  i SDA (26.000 KM) a prate ih PDP, SPS i SNSD.

Iz TI BiH ističu da bi se ovaj iznos dodatno trebao povećati jer se podaci Meta ne ažuriraju u realnom vremenu i uključuju potrošnju koja je objavljena do ponedjeljka, a ovi troškovi se, takođe, odnose samo na oglase koje je ova platforma označila kao političke po svojoj sadržini.

Treba napomenuti da je troškove onlajn oglašavanja i dalje nemoguće adekvatno procijeniti jer podaci o Google oglasima koji se odnose na reklamiranje po veb portalima i platformi YouTube nisu dostupni za tržište BiH.

TI BiH podsjeća da bi stranke u izvještajima koje su do danas bile dužne dostaviti CIK-u u koloni onlajn oglašavanje trebale prijaviti tačne iznose troškova na sve oblike onlajn oglašavanja.

Predizborni skupovi

Značajni troškovi izborne kampanje kao i prethodnih godina nastali su na predizbornim skupovima a posmatrači TI BiH zabilježili  su od početka kampanje 757 predizbornih skupova.

Prema procjeni TI BiH, zasnovanoj na veličini skupova i pratećim sadržajima, oni su do sada koštali oko 2,6 miliona KM i na tu cijenu najviše su uticali troškovi zakupa prostora, zatim hrana, piće, muzike, iznajmljivanje opreme, ozvučenja, rasvjete i ostalih sadržaja koji su korišteni na skupovima.

Očekuje se da ovaj iznos bude dodatno povećan u zadnjoj sedmici kampanje kada većina  partija organizuju centralne predizborne skupove. Treba napomenuti da je ova brojka vjerovatno i veća jer TI BiH nije imao kapaciteta da obuhvati veliki broj manjih skupova političkih partija po lokalnim naseljima.

Kao i prethodnih godina na ovaj oblik kampanje ubjedljivo najviše novca potroši SNSD, a vrijednost preko 130 zabilježenih predizbornih skupova ove partije iznosi oko 790.000 KM i veliki broj njih uključuje zakup šatora, restorana, hranu, piće i druge sadržaje koji utiču na procijenjenu vrijednost.

Nakon SNSD naviše troškova predizbornih skupova imali su SDA, PDP, HDZ i SDP.

– Kad se sve sabere, političke stranke su na tri oblika plaćenog oglašavanja i predizborne skupove do sada potrošile oko 10,9 milion KM. Političke stranke za lokalne izbore do sada nikada nisu prijavile više od 7 miliona maraka troškova dok je najveći prijavljeni iznos kampanje bio za protekle Opšte izbore i iznosio je 11,3 miliona KM – podaci su TI BiH.

TI BIH je tada upozorio da je osam partija prikrilo najmanje 1,5 miliona KM jer su ukupno prijavljeni troškovi tih stranaka bili daleko manji od onih koje je TI BiH zabilježio na samo četiri segmenta kampanje.

Dodatno treba napomenuti da problem kontrole finansiranja političkih partija već dugo postoji u BiH i da stranke nemaju legalne izvore finansiranja kojima mogu opravdati ovolike troškove kampanje.

Većina partija ne prijavljuje donacije velikih kompanija koje posluju sa državom i dobijaju javni novac jer je to zabranjeno Zakonom o finansiraju političkih stranaka.