U Skupštini Grada Banjaluka, sjednice i kolegijumi često zvuče kao obećanje produktivnosti, ali rijetko to i ostvare.

Građani su svjedoci brojnim prekidima, kvorumskim nedostacima i neočekivanim otkazivanjima. Ipak, ono što najviše intrigira stanovnike grada na Vrbasu su kontroverze oko prihvatanja i odbijanja tačaka dnevnog reda od strane skupštinske većine, a iza koje stoji SNSD.

Od finansijskih rebalansa do Centralnog spomen-obilježja u centru grada, tačaka je mnogo, a javnost rijetko dobija obrazloženje zašto neki od izabranih predstavnika odbijaju diskutovati o pitanjima koja se tiču svih građana ovog grada.

Preduzetnici iz Gajeve ulice se uspijeli izboriti za subvencije

Skupština Grada Banjaluka juče je završena sa usvojenim tačkama, ipak najviše pažnje javnosti izazvala je tačka dnevnog reda o finansijskoj pomoći preduzetnicima iz Gajeve ulice.

Slučaj Gajeve ulice dobio je podrušku, ali tek nakon što su sami vlasnici poslova iz Gajeve došli u prostorije Gradske uprave i silno se borili da njihov slučaj nađe mjesto među tačkama dnevnog reda.

Dolazak u prostorije Gradske uprave i mukotrpna rasprava pa i suze nije nešto što se prvi put dešava, jer je javnost u Banjaluci nedavno svjedočila istom scenariju kada su svoja prava tražili i članovi Udruženja 4+.

Nakon ova dva slučaja ostalo je pitanje da li će se i drugi građani na ovaj način ličnim dolascima i raspravama boriti za svoja prava ili će se moći osloniti na odbornike da će se boriti za one koji su im svojim glasovima dali povjerenje.

Pokušaj rušenja Centralnog spomen-obilježja

Nakon više od 30 godina najveći grad u Srpskoj započeo je projekat izgradnje Centralnog spomen-obilježja borcima koji su dali svoj život za stvaranje Republike Srpske.

Inicijativa koja je trebalo da ujedini narod na ovim prostorima već od same ideje izazvala je podijele ali i brojna negodovanja od strane skupštinske većine.

Za odbornike skupštinske većine okupljene oko SNSD-a mjesto spomeniku je trebalo da bude pored Palate Republike. Za gradonačelnika Draška Stanivukovića na mjestu dojučerašnjeg parkinga kod Kraša.

Predsjednik banjalučkog odbora SNSD-a Vlado Đajić tada je govorio da je ogorčen što spomenik do sada nije završen, ali nije komentarisao činjenicu da za 20 godina vladavine SNSD-a u Banjaluci ova ideja nikada nije pokrenuta ni realizovana.

“Nije sve razjašnjeno, a počelo se sa izgradnjom. Lokacija nije prihvatljiva, ne želimo da spomenik bude između zgrada, već na vidljivom mjestu”, govorio je tada Đajić.

Tačku na ovo protivljenje predsjednika GrO SNSD je stavio upravo prvi čovjek ove stranke, Milorad Dodik koji je rekao da je lokacija spomenika dobra, a nedugo za tim republička vlast je uplatila novac za nastavak gradnje spomenika na prvobitnoj lokaciji.

Stali na put izgradnji kolektora za prečišćavanje vode

Jedna od posljednjih tačaka koja je izazvala burne rasprave bila je tema kolektora za pročišćavanje vode.

Kolektori su skinuti sa dnevnog reda regulacionih planova, a budući da se Banjaluka enormno gradi, da raste broj stanovnika i da još uvijek najveći grad Srpske ima ispuštanje otpadnih voda direktno u Vrbas, ostaje pitanje da li zaista postoji opravdan razlog za skidanje ove tačke sa dnevnog reda.

Gradski menadžer Bojan Kresojević ističe da je jedan od najvećih problema u Banjaluci u ovom trenutku prečišćavanje otpadnih voda, te da se 20 godina čeka na ovaj projekat. On je podsjetio da su se gradovi u Srpskoj poput Bijeljine davno pozabavili ovim problemom, a da Banjaluka još uvijek vodi ovu borbu.

Novac za izgradnju kolektora je obezbjeđen i to u iznosu od 5,2 miliona KM, ipak kada je u pitanju skupštinska većina, ova tačka se neće naći na dnevnom redu zbog kako kažu brojnih nejasnoća.

“Ja se slažem da su kolektori potrebni pogotovo na Crkvenoj, ali hoćemo da nam se prezentuje šta i kako, naročito tim građanima, Mislim da je to potrebno građanima”, rekao je Slobodan Stanarević odbornik DEMOS-a u Skupštini Banjaluke.

Preko nadležne inspekcije naredili rušenje kružnog toka

Vozači u Banjaluci posljednjih nedjelja ističu da su u gradu velike saobraćajne gužve. Naravno ovome doprinose brojni radovi na putevima, ali i povećan broj vozila na ulicama najvećeg grada Srpske.

Da bi se ovaj problem riješio, gradska vlast je započela projekat izgradnje velike kružne raskrsnice kod Ekvatora koja će kasnije postati dio velikih jednosmjernih ulica koje imaju za cilj rasterećenje saobraćaja u najužem gradskom jezgru.

Ipak Republička inspekcija naredila je gradu Banjaluci rušenje kružne raskrsnice koja se trenutno gradi između “Ekvatora” i tvrđave Kastel. Naime, kako je kazao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivković dopis za njeno rušenje stigao je u petak, u kojem stoji da je grad kao investitor dužan da ovu raskrsnicu dovedu u prvobitno stanje.

“Ovaj dopis je stigao samo dva dana nakon što je predsjednik Gradskog odbora Vlado Đajić u gostavanju u emsiji ‘Telernig’ izjavio da će doći do obustave izgradnje ove raskrsnice”, kazao je Stanivuković, dodajući da grad Banjaluka neće obustaviti izgradnju.

Gradnja nije zaustavljena, a nakon što je Stanivuković obišao radove u svojim objavama je istakao da radovi na najvećoj kružnoj raskrsnici u gradu napreduju i bolje nego što su očekivali.

“Pored toga što ćemo ovim projektom poboljšati protok saobraćaja na ovoj veoma frekventnoj raskrsnici i otvoriti potpuno novu saobraćajnu dimenziju grada, u samom kružnom toku izgradićemo i jedan od najljepših parkova u gradu, posvećen Tvrtku I Kotromaniću”, naveo je gradonačelnik.

Pokušaj zaustavljanja gradnje najvećeg parka

Komisija za prostorno uređenje, zaštitu okoline, kulturnog i prirodnog nasljeđa dala “zeleno svjetlo” prijedlogu izrade regulacionog plana koji predviđa izgradnju najvećeg gradskog parka između Bulevara srpske vojske, Ulice Frana Supila, Univerzitetskog grada i rijeke Vrbas.

Usvajanje ovog dokumenta je bio preduslov da se na terenu krene sa radovima planiranim na toj lokaciji, s obzirom na to da postojeći regulacioni plan dozvoljava jedan dio radnji.

Ova odluka je više puta padala na sjednicama Skupštine grada. Regulacioni plan za novi gradski park prvi put upućen je u Skupštinu polovinom septembra 2021. godine, ali tada nije dobio podršku Komisije za prostorno uređenje, zaštitu okoline, kulturnog i prirodnog nasljeđa zbog čega se nije ni našao na dnevnom redu tadašnje sjednice.

U drugom pokušaju, resorna skupštinska komisija na sjednici u novembru prihvatila je izradu regulacionog plana za novi park. Iako je od Komisije dobio “zeleno svjetlo”, ovaj prijedlog nije prošao na novembarskoj sjednici Skupštine grada. Nije prošlo ni na narednim sjednicama na kojima je bio na dnevnom redu.

Odbijena italijanska investicija

Krajem prošle godine investitor iz Italije je trebalo da kupi halu u Poslovnoj zoni u Ramićima i započne posao koji bi zaposlio više od 300 domaćih radnika.

Kao i u prethodnim slučajevima i ovu tačku je skupštinska većina odbila da izglasa. Banjaluka je tada ostala bez investicije u vrijednosti od 70 miliona KM a samu tačku dnevnog reda skupštinska većina je odbijala više puta.

Često razlozi za skidanje ove tačke nisu navođeni, a prethodni predsjednik Skupštine Grada Mladen Ilić je jednom prilikom pomenuo da nisu zadovoljni visinom naknade za zemljište za koju su smatrali da nije dovoljno visoka.

Nedugo za tim investitor je svoje poslovanje preselio u Laktaše.

“Poštujem ih, meni je drago zbog Laktaša, ali krivo mi je zbog Banjaluke, krivo mi je da neko to nama uzme. Mi se borimo svkodnevno za Banjaluku. Međutim, kada je investitor vidio da skupštinska većina stalno odbija ovu tačku, on je otišao u Laktaše”, naglasio je tada gradonačelnik Stanivuković.

Odbijena neradna nedjelja

Odluka o neradnoj nedjelji u Banjaluci, i dalje je sporna između odbornika. Kako su kazali iz Gradske uprave, oni su preduzeli sve korake koji su potrebni kako bi ova odluka, koja je i odavno pripremljena, našla svoju primjenu.

Šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Dragoslav Topić rekao je ranije da je protiv ovakve odluke te naglašava da odluka o neradnoj nedjelji ne bi donijela ništa dobro.

“Ako bi se uvela neradna nedjelja, došao bi u pitanje opstanak tržnih centara. Gdje bi ljudi nedjeljom poslije podne kupovali namirnice? Uz to, loše se pokazalo i na primjeru Bijeljine i još nekih gradova, jer ljudi idu u susjedne opštine da kupuju vikendom”, stav je Topića.

Odbornik Saša Lazić smatra da nije u redu da se građanima ne izađe u susret kada je u pitanju neradna nedjelja, a Aleksandar Petković, nezavisni odbornik, istog je stava, naglašavajući da se mora imati empatija prema radnicima koji rade nedjeljom.

Predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske Goran Savanović rekao je ranije da su oni prije četiri godine pokrenuli inicijativu da nedjeljom trgovine ne rade, te da podržavaju u potpunosti ovu odluku.

“Efekti su samo pozitivni, zbog ove mjere neće se ugasiti radna mjesta, posebno jer je nestašica radne snage i poslodavci počinju da shvataju da je potrebno da nedjelja bude neradni dan. Oni su zapravo prihvatili naš prijedlog, nadamo se iskreno da će do toga doći”, rekao je ranije Savanović.

Odbili rekonstrukciju toplovodne mreže

Hladni ili mlaki radijatori zbog pucanja cijevi ili gubitka tople vode na mreži, godinama su svakodnevica za veliki broj korisnika gradskog grijanja.

Gradska administracija je predložila kredit u iznosu od 10 miliona koji bi bio uložen u rekonstrukciju toplovodne mreže. Konačni sud o kreditu, koji je predložila gradska administracija, donijela je Skupština grada.

Odbornici većine su na tadašnjoj sjednici oborili odluku. I prije glasanja, tokom same rasprave, bilo je nagovještaja da ova odluka najvjerovatnije neće dobiti „zeleno svjetlo“ Skupštine.

Tada su u toku rasprave o ovom pitanju diskutovali samo odbornici PDP, koji su govorili „da ovaj kredit treba da poboljša kvalitet grijanja”, te da bi bilo na štetu građana “ako neko od odbornika ovu odluku ne prihvati“. Tako je na kraju i bilo, jer je ovu odluku podržalo 12 odbornika, a 16 je bilo uzdržano.

Tadašnji predsjednik Skupštine grada, Mladen Ilić, objasnio je da se većina izjasnila na ovaj način „zbog velikog broja nejasnoća“ koje su išle uz ovaj plan gradske administracije, te da mu je “čudno da se Grad zadužuje”.