Istrage su obustavljene protiv gotovo 8.000 osumnjičenih za različita krivična djela, otkrivaju podaci Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

Pravni stručnjaci ističu da broj obustavljenih istraga može da znači dvije stvari ili je u pitanju klasičan nerad tužilaštava, jer ne postoji odgovornost tužilaca ili se žrtve boje procesuiranja nasilnika, jer od njihove odluke u najvećem broju krivičnih djela zavisi dalji tok predmeta, piše Srpskainfo.

Posmatrajući krivična djela za koja se najčešće obustavljaju istrage uočava se da se radi o krivičnim djelima koja se upravo i procesuiraju na prijedlog oštećenog.

Istovremeno, zbog nedostatka dokaza obustavljaju se istrage i za koruptivna krivična djela i privredni kriminal.

Zbog obustavljanja istraga za koruptivna krivična djela, pravosuđe Srpske i BiH sve glasnije se proziva.

U periodu od januara 2021. do decembra 2022. godine u okružnim javnim tužilaštvima Banjaluka, Prijedor, Doboj, Istočno Sarajevo, Bijeljina, Trebinje, te Republičkom javnom tužilaštvu- Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, obustavljeno je 7.012 istraga protiv 7.939 osumnjičenih.

OJT Banjaluka

Pola od ukupnog broja obustavljenih istraga pripada naravno Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka koje je ujedno i najveće tužilaštvo u Republici Srpskoj.

OJT Banjaluka je u navedenom periodu obustavilo 3.769 istraga protiv 4.202 osumnjičene osobe.

Sve istrage razvrstane su po kategorijama, pa tako ona sa oznakom KT znači da se istraga vodila za konkretno krivično djelo u kojem je bio poznat identitet osumnjičenog, zatim slijedi KTN protiv nepoznatog izvršioca, KTK konkretno koruptivno krivično djelo i izvršilac, KTPO konkretno krivično djelo i učinilac pravna osoba itd.

Najbrojniji su KT i KTN predmeti.

Tokom 2021. godine banjalučko tužilaštvo je u KT predmetima obustavilo 1.009 istraga protiv 1.213 osumnjičenih.

Godinu dana kasnije taj broj je smanjen, pa je obustavljeno je 726 istraga protiv 855 osumnjičenih u KT predmetima.

Četvrtina KT istraga u 2021. godini obustavljena je za krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Nakon ovog krivičnog djela, istrage se u KT predmetima najčešće obustavljaju za krađe, ugrožavanje sigurnosti, oštećenje tuđe stvari i tjelesne povrede.

Identična je situacija i u 2022. godini kada su u pitanju obustavljene istrage u KT predmetima, pa je na prvom mjestu nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, a slijede krađe, teške krađe, ugrožavanje sigurnosti, tjelesna povreda i oštećenje i oduzimanje tuđe stvari, prenosi Srpskainfo.

U ovim istragama zahtijeva se prijedlog oštećenog, što u praksi znači da istraga ne može ni biti okončana podizanjem optužnice ukoliko oštećeni odustane od krivičnog gonjenja osobe koja je prijavljena za navedeno krivično djelo.

Upravo je ovo kritičan trenutak i najvjerovatniji odgovor za ogroman broj obustavljenih istraga, jer se žrtve odlučuju da ne procesuiraju odgovorne, što je posebno vidljivo u krivičnim djelima nasilja u porodici.

Začarani krug

Riječi sagovornika Srpskainfo, oštećenog u slučaju krivičnog djela, koje je na kraju ipak, okončano podizanjem optužnice, možda i najbolje oslikavaju kakav tretman žrtve krivičnih djela prolaze tokom istražnih radnji.

– Prijavio sam krivično djelo i dao prvu izjavu policiji. U međuvremenu policija je rasvijetlila slučaj i uhapsila osumnjičenog, a zatim je uslijedio novi poziv da dođem u policiju. Oko mene je bilo više inspektora koji su me duži vremenski period indirektno odgovarali da odustanem od krivičnog gonjenja osumnjičenog, jer je on osoba sa psihičkim problemima, te da postoji mogućnost da ponovi krivično djelo prema meni. Nisam odustao, jer mi je stalo da ta osoba odgovara za ono što je učinio, pa makar i mizernom kaznom, ali ovo pokazuje kako žrtve moraju proći kroz pravni rolerkoster i na kraju se dobro zapitati da li je ispravno to što rade, jer bi im se još gore stvari mogle dogoditi i to od strane iste osobe koju su prijavile kao izvršioca krivičnog djela. Dakle, zakon je nakaradan i nije mi jasno zašto žrtve krivičnih djela moraju prolaziti dodatne stresove- izjavio je sagovornik čiji je identitet poznat redakciji Srpskainfo i ujedno dao odgovor zašto je među obustavljenim istragama najveći broj onih koje se procuiraju isključivo na prijedlog žrtve.

Dario Sandić advokat iz Banjaluke smatra da je najveći broj naredbi o obustavi istrage katastrofalan, kako u pogledu obrazloženja, tako i postupanja tužilaca u predmetima.

– Naime, najveći broj tih naredbi o nesprovođenju istrage tužioci donesu, a da se i ne pomjere iz svojih kancelarija, te ne provjere niti jedan navod iz prijava. Ovakvo postupanje nije ničim sankcionisano, jer tužioci ne odgovaraju za svoje radnje koje počine u vršenju svoje tužilačke dužnosti- istakao je Sandić.

Protiv ovih naredbi, dodaje Sandić, građani imaju pravo podnositi pritužbu, ali o toj pritužbi opet odlučuje isto tužilaštvo, tako da najveći broj pritužbi bude odbijeno od strane glavnog tužioca.

– Isto tako, protiv te odluke imate pravo podnijeti prigovor, ali opet tužilaštvu tako da se tu zatvara taj začarani krug tužilačkog nerada i nepostupanja. Obzirom da ne postoji bilo kakva odgovornost tužilaca za ovakvo postupanje, odnosno nepostupanje, ovaj trend će se nastaviti i dalje dok god ne bude promjene Zakona o krivičnom postupku RS gdje će biti omogućeno oštećenima da sami podnose optužnice i zastupaju iste pred sudom, kao što je to bilo regulisano zakonima od 2003.godine. Do tada, ostaje nam samo da trpimo tužilački nerad i korupciju koja je prisutna u svakoj pori ovog našeg propalog društva- zaključio je Sandić.

Sve u skladu sa zakonom

Na pitanja koji su glavni razlozi obustavljanja istraga, te da li su tužioci nekada pozvani na odgovornost zbog obustavljanja istraga iz banjalučkog tužilaštva odgovaraju da se tužilačke odluke naredbe o obustavi istrage donesene u skladu za članom 232. stav- 1. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

U ovom članu zakona tako je navedeno da će tužilac naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da djelo koje je učinio osumnjičeni nije krivično djelo, kada nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo. Istraga će se u skladu sa zakonom obustaviti kada je krivično djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarjelošću ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje, te kada postoje okolnosti koje isključuju krivicu osumnjičenog, osim u slučaju iz člana 214. ovog zakona (U slučaju kada je krivično djelo izvršeno van teritorije Bosne i Hercegovine, tužilac može preduzeti krivično gonjenje ako je to krivično djelo propisano u zakonu Republike Srpske).

Kada je riječ o najčešćim razlozima koji rezultiraju donošenjem tužilačke odluke naredbe o obustavi istrage neophodno je analizirati svaki predmet pojedinačno, navode iz banjalučkog tužilaštva.

-Razlozi za donošenje naredbe o obustavi istrage su obrazloženi u svim donesenim odlukama.Shodno članu 232. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, tužlačka odluka naredba o obustavi istrage se dostavlja oštećenom, osumnjičenom ako je ispitan i podnosiocu prijave. U skladu sa članom 46.b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku RS, na donesenu tužilačku odluku naredbu o obustavi istrage oštećeni ima pravo uložiti pritužbu Glavnom okružnog javnom tužiocu koji pritužbu može: odbiti, usvojiti ili odbaciti rješenjem. Protiv ovog rješenja dozvoljeno je ulaganje prigovora Glavnom republičkom javnom tužiocu RS. Rješenjem kojim se usvaja prigovor Glavni republički javni tužilac RS, izdaje obavezujuće uputstvo postupajućem tužiocu da preduzme odnosno, nastavi krivično gonjenje- odgovorili su iz OJT Banjaluka.

Na pitanje da li je neki tužilac pozvan na odgovornost zbog obustavljanja istraga, iz ovog tužilaštva su nas uputili da odgovore potražimo u VSTS-u.