Poslanici većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su u noći sa četvrtka na petak novi Izborni zakon RS, kojim se definiše da će izbore za organe vlasti u Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija (RIK), gradske i opštinske izborne komisije, kao i birački odbori, imenovani od strane nadležnih.

Preciznije rečeno, u Srpskoj bi trebalo birati poslanike u Narodnoj skupštini, delegate u Vijeću naroda RS, predsjednika i potpredsjednike Republike, delegate Doma naroda u PS BiH, odbornike u skupštinama gradova i opština, (grado)načelnike…

Ovo u daljem znači da se stupanjem na snagu zakona neće primjenjivati odredbe Izbornog zakona BiH za pomenute organe vlasti na teritoriji Republike Srpske, već će Centralna izborna komisija (CIK) BiH biti zadužena samo za izbor poslanika u Predstavnički dom PS BiH, te izbor srpskog člana Predsjedništva BiH.

A nakon što je ovaj zakon usvojen on mora da prođe Vijeće naroda RS. Ali, kada dođe pred Vijeće, postoji nekoliko daljih scenarija kakva će biti njegova sudbina.

Prvi je da zakon bez problema bude izglasan, a to znači da bi odmah uslijedio ukaz o njegovom proglašenju koji bi trebalo da potpiše predsjednik Republike Srpske.

Drugi scenario je da neko od klubova u Vijeću naroda Srpske povuče zaštitu vitalnog nacionalnog interesa (veto). U tom slučaju zakon bi otišao pred Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda, koja bi odlučivala o tom vetu. A s obzirom na to da se nikada nije desilo da neki zakon bude usvojen na pomenutoj komisiji, zakon bi bio poslat pred Ustavni sud Republike Srpske – Vijeće za zaštitu vitalnog interesa, koje bi odlučivalo o tom vetu. Ukoliko bi tamo bilo rečeno da nema povrede veta, zakon bi se poslao predsjedniku Srpske na proglašenje i dalje stupanje na snagu. Ukoliko bi Ustavni sud RS prihvatio veto, te utvrdio da postoje ustavne povrede, one bi bile proglašene nevažećim i zakon bi bio vraćen ponovo u Narodnu skupštinu RS.

A ako je suditi po najavama, Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS uložiće veto na zakon, što je za federalne medije potvrdio Adil Osmanović, delegat tog kluba.

“Klub bošnjačkog naroda, nakon što Narodna skupština RS uputi materijale Vijeću naroda, održaće sjednicu na kojoj će pokrenuti veto za sve zakone koji su u suprotnosti s Ustavom BiH ili sa zakonima na nivou BiH”, poručio je Osmanović.

Međutim, dobro upućeni u ovu problematiku i dalje ostavljaju opciju da se na zakon ipak ne uloži veto, već da se pusti da što prije dođe na potpis predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kao što je bio slučaj sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Srpske. To bi, tvrde, bilo učinjeno svjesno jer bi to izazvalo direktne reakcije OHR-a, ali i Ustavnog suda BiH.

Tome svjedoči i izjava Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH, da će tražiti ocjenu ustavnosti.

“Sasvim sigurno ću iskoristiti svoje ustavno pravo i biti jedan od podnosilaca takvog zahtjeva, a to može uraditi i OHR. A oni koji potpišu i objave takav zakon rizikuju da ponovo budu krivično odgovorni”, poručio je Zvizdić.

Apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali i zahtjev za reakcijom OHR-a i međunarodne zajednice, najavljuju i iz stranke Narod i pravda (NiP), poručujući da je zakon neustavan jer derogira nadležnosti BiH i ruši ustavno-pravni poredak.

Osuda zbog usvajanja Izbornog zakona Republike Srpske stigla je i od OEBS-a, iz kojeg kažu da se radi o jednostranom prenosu nadležnosti sa BiH na entitet, te su apelovali NS RS da povuče usvojeni zakon.

Ono što je zanimljivo, tokom rasprave o ovom zakonu u NS RS niko od poslanika vladajuće većine predvođene SNSD-om nije se javio da diskutuje (ovdje ne računamo Igora Žunića, koji je samo u ime predlagača pročitao razloge za donošenje zakona).

Iz SDS-a su kazali da oni ne podržavaju Šmitove nametnute izmjene Izbornog zakona BiH. Podsjetili su da je tačno da Ustavni sud BiH nije osporio da Srpska ima svoj izborni zakon, ali da istovremeno mora poštovati principe Izbornog zakona BiH. Pored toga, uvjereni su da će vlast pokušati da što više odugovlači sa proglašenjem zakona, kao i da se lokalni izbori ove godine neće sprovesti po njemu.

S druge strane, ima onih koji smatraju i da je upitno šta će biti sa kompletnim izbornim procesom u BiH.

“Meni se čini da su ovi izbori ugroženi i bojim se da ih niko neće sprovoditi”, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a BiH, koji ističe da je Kristijan Šmit prvi koji je svojim nametnutim izmjenama kompromitovao Izborni zakon BiH i izborna pravila.

“U zakonu imaju opasne i podle norme, koje služe CIK-u, da on umjesto Šmita ili nekog drugog po nekom zakonu vrši eliminaciju političkih stranaka, pokreta ili ljudi. I naravno da to ne može niko mirno prihvatiti osim onih koji na tome rade, a to su ove unitarističke snage iz Sarajeva, koje računaju na neke manje snage iz Srpske da će im pomoći u tome, a takvih ima jer prihvataju ulogu stranaca”, dodaje Petrić.

Naglašava da sve ovo vodi ka tome da će strane vlade pokušati na sve načine da izbore okrenu onako kako njima odgovara, što su činile i u prethodnim ciklusima.

“Zato kažem da su prvi put izbori u opasnosti da budu održani”, navodi on.

Ali, napominje da i za to postoji neka vrsta rješenja, a to je famozna norma koja omogućava da stari organi vlasti sve do inauguracije novih obavljaju posao.

“Ali mora se naći način da se sve ovo prevaziđe. Simptomatično je da čim se političari nešto dogovore, pronađe se neko sa strane da reaguje i onda to oni plasiraju preko domaćih snaga”, zaključio je Petrić za “Nezavisne”.