Usvojen novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio je novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, koji je nastao u saradnji sa doktorima koji propisuju ovo pravo, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe ovog prava svele na minimum.

Novim Pravilnikom precizirano je kada porodični doktor može samostalno propisati bolovanje do 30 dana, a kada je potrebno mišljenje specijaliste iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa Fondom. Cilj ovih promjena je olakšati porodičnim doktorima tumačenje propisa, smanjiti zloupotrebe i omogućiti preciznije ostvarivanje prava na bolovanje.

– Porodična medicina je dugo čekala ovaj Pravilnik u smislu izmjena s obzirom da je raniji pravilnik na neki način, administrativno dosta opterećivao rad specijalistima i generalno doktorima porodične medicine. Ono što je sigurno pohvalno u novom Pravilniku u samom postupku izrade, da su po prvi put u nekom od akata  Fonda učestvovali i predstavnici porodične medicine, naša dva predstavnika koji su dali svoj doprinos da ovaj Pravilnik bude što kvalitetnijii, da bude u korist i osiguranika, i poslodavaca, ali i nas zdravstvenih radnika, prije svega doktora porodične medicine, kazao je za TOK TV predsjednik Udruženja doktora porodične medicine dr sci.dr med. Draško Kuprešak.

Novi pravilnik takođe definiše, da ukoliko se ispostavi potreba za daljim liječenjem, nakon šest dana od zaključivanja bolovanja, porodični doktor će osiguranika odmah uputiti na prvostepenu komisiju radi ocjene potrebe za ponovnom privremenom spriječenošću za rad. Ovim novim pravilima želi se osigurati racionalno korištenje prava na bolovanje, tako da ga koriste samo stvarno oboljeli pacijenti, odnosno kome je zaista potrebno.

– Sada smo zaista pokrili većinu zdravstvene problematike, odnosno kliničkih stanja koji su bili razlog odsustvovanja sa posla, sa jasno definisanim kriterijumima zbog čega je neko odsutan i šta treba da se uradi da se dođe do definitivne dijagnoze. Doktori porodične medicine su dobili određen dijapazon kliničkih stanja kojim mogu samostalno da upravljaju, dakle da otvaraju i zatvaraju bolovanje, što ranijim Pravilnikom nije bilo dozvoljeno. To znači, da su doktori porodične medicine dobili na težini, na ozbiljnosti,  dakle da mogu zajedno učestvovati u ovom procesu kao i konsultatnti specijalisti, dodaje Kuprešak.

Pravilnikom je riješen još jedan problem vezan za odsustvo roditelja zbog njege djeteta, što je ranijim Pravilnikom bilo loše riješeno. Doktori porodične medicine su morali provjeravati status osiguranja supružnika, a sada se to radi putem određene izjave za drugog roditelja koji nije zaposlen, to jest, da li može da preuzme brigu o djetetu koje je bolesno.

– Idealnog Pravilnika nema, ali biće svakako izazov raditi u narednom periodu. Pred nama je vrijeme da se testira ovaj Pravilnik, da vidimo negove prednosti i nedostatke. U svakom slučaju je iskorak u odnosu na raniji Pravilnik, jer nam daje veoma jasne i konkretne smjernice što se tiče dijagnostičkih kriterijuma, vremena odsustvovanja te pozicionira porodičnu medicinu na onaj način na koji je predviđeno u zdravstvenom sistemu, a težište rada stavlja na komisije i specijaliste medicine rada, kako bi oni bolje i organizovanije upravljali odsustvovanjima preko 30 dana, zaključuje Kuprešak.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Republike Srpske.