Srbi u Sloveniji već pune tri decenije uspješno njeguju i čuvaju svoje običaje, kulturu i identitet. Tri decenije uspješnog rada i postojanja Saveza srpskih društava Slovenije obilježene su svečanom akademijom u Ljubljani, uz prisustvo brojnih gostiju, predstavnika društava i prijatelja iz cijele zemlje.

Predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije, Milan Glamočanin, istakao je da su tri decenije postojanja veliki uspjeh i dokaz istrajnosti i zajedništva.
– Htjeli smo da se predstavimo na nešto drugačiji način i mogu sa sigurnošću reći da smo u tome uspjeli. Puna sala, prelijepa atmosfera i program koji je spojio iskustvo starijih i energiju mlađih. Po prvi put u istoriji smo udružili ansamble i pjevačke grupe, i to je bio pravi putokaz kako Savez treba da funkcioniše u budućnosti – rekao je Glamočanin.

Svečana akademija bila je i prilika da se podsjeti na početke rada Saveza, koji su bili sve samo ne laki. Jedan od utemeljivača i član Izvršnog odbora, Zlatomir Bodiroža, prisjetio se kako je izgledalo osnivanje Saveza prije 30 godina.
– Kao neko ko je od samog početka tu, nisam mogao ni slutiti da ćemo izrasti u ovakvu instituciju. Najveća nagrada nije ni jedno priznanje koje smo dobili, već činjenica da smo uspjeli prenijeti našu kulturu, vjeru i jezik na mlađe generacije – naglasio je Bodiroža.

Da je trideset godina postojanja Saveza važna odskočna daska za budućnost, smatra i Mitar Vujnović, predsjednik Kulturnog društva “Brdo” iz Kranja, jednog od osnivača Saveza.
– Bio sam jedan od petorice delegata koji su učestvovali u osnivanju Saveza 1995. godine. Tada nismo mogli ni zamisliti da ćemo uspjeti formirati tako jaku i organizovanu krovnu instituciju Srba u Sloveniji. Vjerujem da će u narednim godinama Savez postati još jači i da će mu se priključiti nova društva – rekao je Vujnović.

Predstavnici gotovo svih društava koji danas čine Savez saglasni su da je zajedničko djelovanje doprinijelo uspješnijoj realizaciji brojnih kulturnih projekata.
– Puno radimo, putujemo, nastupamo, i da nije bilo Saveza, sve bi to bilo mnogo teže – istakao je Cvjetin Nešković, predsjednik KUD “Sava” iz Hrastnika.

Slično mišljenje dijeli i Srećko Marković, sekretar KUD “Sveti Nikola” iz Maribora, koje već više od dvije decenije okuplja Srbe iz tog dijela Slovenije.
– Sama činjenica da smo član Saveza puno znači. Mi u Savezu sarađujemo i pomažemo jedni druge. Nama iz Maribora nije problem otići u Kranj, Koper, Portorož ili Novu Goricu – jer nas spaja zajedništvo koje je Savez stvorio – kazao je Marković.

Publika na svečanoj akademiji uživala je u bogatom kulturno-umjetničkom programu, koji je bio pažljivo pripreman mjesecima. Posebnu pažnju privukla je mlada Klara Kovačič iz Novog Mesta, Slovenka koja je otpjevala pjesmu “Vila s Košara”.
– Ja sam Slovenka, ali Srbe i Srbiju volim svim srcem. Volim da pjevam o Kosovu, to je naša sveta zemlja. Iako dolazim iz Slovenije, osjećam da mi je duša srpska – rekla je Klara kroz emocije.

Kao što ističe Krstan Šućur, predstavnik srpske zajednice i član Savjeta u Vladi Republike Slovenije, put do današnjeg uspjeha nije bio nimalo lak.
– Prije trideset godina Srbi u Sloveniji su od statusa naroda postali nacionalna manjina bez statusa. Ali, zahvaljujući Savezu i upornosti ljudi koji su vjerovali u ideju zajedništva, uspjeli smo sačuvati našu kulturnu baštinu i tradiciju – rekao je Šućur.

Srbi u Sloveniji danas s ponosom mogu reći da su uspjeli sačuvati svoje običaje, jezik i kulturu. Iako put nije bio lak, ta borba je postala dodatni motiv da se istraje. Danas, u mnogo tolerantnijem društvu, Srbi su aktivan i poštovan dio zajednice, spremni da kroz buduće projekte pokažu da imaju šta da ponude i čime da se ponose.