Ako je posljednja prognoza tačna, Evropu će sledeće nedjelje pogoditi uragan, prenosi Foreca, meteorološka služba Finske.

Očekuje se da će oluja doći sa Floride u SAD. Prema prognozi Foreca, sjeverni dio Finske će se smrzavati, dok će južne delove u utorak i srijedu “zapljusnuti tropska vruća i vlažna vazdušna masa”.

Prognoza je i dalje neizvjesna. Ipak, vjerovatno je da će nevrijeme zahvatiti bar zapadnu Evropu krajem sledeće nedjelje.

– Britanska ostrva, Pirinejsko poluostrvo, Island i Francuska su u opasnoj zoni – kaže meteorolog Markus Mentikanas.

Prema njegovim riječima, ako oluja preraste u uragan, može da izazove talase visine preko 15 metara, a najjači udari vjetra u njenom središtu su preko 50 metara u sekundi.

Ovako se razvija oluja

Područje niskog pritiska razvija se na granicama vazdušnih masa Floride i počinje da se kreće sa Golfskom strujom prema Evropi. Područje niskog pritiska se eksplozivno intenzivira sa toplom Golfskom strujom.

– Put oluje ide ka Evropi i predviđa se da će njena snaga oboriti rekorde – kaže Mentikanas.

Predviđa se da će oluja u četvrtak postati uragan, sa središtem oluje sjeverozapadno od Azorskih ostrva u to vrijeme.

– Od sada postoji neizvesnost u prognozama da li će jaka oluja krenuti ka Pirinejskom poluostrvu, Francuskoj ili Islandu – kaže Mentikanas.

Evropski model prognoze (ECMVF) predviđa da će oluja proći Irsku, a zatim krenuti prema Islandu. Američki model (GFS) predviđa da će se oluja pomjeriti prema Pirinejskom poluostrvu i Francuskoj.

Kako navodi Foreca, oluja je u američkom modelu “malo slabija” nego u evropskom.

– Ali postoji značajan potencijal za uništenje u svakom slučaju ako udar oluje dosegne kopnena područja – kaže Mentikanas.

Mentikanas ističe da je ono što posebno upada u oči u prognozi nizak vazdušni pritisak. U evropskom modelu se toliko produbljuje da bi pritisak već mogao da dotakne rekorde u sjevernom Atlantiku, prenosi Telegraf.

– U centru (niskog pritiska) vazdušni pritisak pada ispod 925 hPa, a prosečan vetar oko centra je čak više od 40 metara u sekundi – dodaje Mentikanas.

On podsjeća da je najniži poznati vazdušni pritisak izmjeren u sjevernom Atlantiku na niskim srednjim geografskim širinama 916 hPa. Ovo čitanje je zabilježeno u januaru 1993. godine.