Iako se spekulisalo da će Kristijan Šmit, koji se nalazi u fotelji visokog predstavnika, nametnuti zakon o državnoj imovini u BiH, to se, sudeći prema njegovim jučerašnjim izjavama, neće desiti, ali iz Republike Srpske ponovo upiru prst ka Dejtonu i tvrde da je imovina u nadležnosti entiteta i da na zajedničkom nivou nema priče o tome.

Šmit, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa odlukom Savjeta bezbjednosti UN, rekao je juče poslije sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIK) da ostaje snažna podrška pitanju državne imovine, ali da on neće biti taj koji će nametnuti taj zakon. Ipak, pozvao je parlament BiH da uz njihovu pomoć radi na donošenju “državnog zakona kojim će se regulisati pitanje državne imovine”, naglasivši da je neprihvatljivo da investicije u BiH ne mogu biti u punom smislu izvedene jer nema sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH i odgovarajućeg zakonodavstva.

– Bilo nam je drago vidjeti da Predsjedništvo BiH takođe radi i da smo imali inicijativu Željka Komšića i Denisa Bećirovića i da smo imali nacrt zakona. Ne znam da li je taj zakon već stigao u Parlament BiH, ali bih pozvao sve u parlamentu, uključujući one koji imaju drugačije mišljenje, da ipak sjednu i razgovaraju o ovoj temi, a mi ćemo pružiti pomoć kako bi se rješenja mogla sprovesti i kako bismo bili sigurni da možemo obezbijediti jedno pozitivno okruženje kada je u pitanju ova tema – rekao je Šmit.

Polemike o imovini traju od 2005, kada je tadašnji visoki predstavnik

Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Republički zvaničnici tvrde da imovina u BiH pripada entitetima, uz naglasak da BiH nema nadležnost da reguliše pitanje državne imovine, a u prilog tome ide i činjenica da je u Brčkom problem imovine riješen tako što je sva imovina postala vlasništvo distrikta.

Ognjen Tadić, pravnik i savjetnik predsjednika Republike Srpske, za “Glas Srpske” podvlači da u Bećirevićevom i Komšićevom tekstu prijedloga zakona jasno piše da se njime traži uvođenje nove nadležnosti BiH, a u vezi sa donošenjem tzv. imovinskih zakona.

– Dakle, jasno je da Dejtonski mirovni sporazum nikoga u BiH ne obavezuje da takav zakon bude usvojen na nivou BiH, jer Dejtonom nije predviđen. Drugo, potrebno je konačno naglasiti, kada se kaže “državna imovina”, ne misli se na imovinu BiH, nego na imovinu bivše države Jugoslavije, pa i tzv. Savjet za implementaciju mira i svi treba da prestanu da pogrešno koriste taj naziv. I treće, Republika Srpska je više puta do sada, a u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, rješavala pitanje tzv. državne imovine i time omogućavala pravnu sigurnost i investicione inicijative, ali je upravo tzv. Savjet za implementaciju mira onemogućavao primjenu zakonskih rješenja svojim uticajem na visoke predstavnike i Ustavni sud BiH. Srpska je i dalje spremna da u skladu sa važećim pravnim poretkom rješava ovo pitanje – kategoričan je Tadić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kazao je da je Šmit mogao ovako da ostane po strani i kada su u pitanju druge teme u koje je dirnuo pa sve “uprskao”.

– Najveću ulogu bi učinio da ništa nije radio. Arbitriranje i huškanje jednih protiv drugih samo vodi produženju njegovog mandata, za koji svakako nema legitimitet u Republici Srpskoj – rekao je Stevandić za “Glas”.

Pokušaji

Republički zvaničnici i brojni pravnici tvrde da o državnoj imovini BiH ne postoji niti ustavna norma, što je nekada potvrdio Ustavni sud BiH, a takvog je mišljenja i Venecijanska komisija. Srpska je u nekoliko navrata pokušala da reguliše pitanje imovine zakonima u Narodnoj skupštini, ali ih je, po pravilu, zaustavljao visoki predstavnik, a rušio Ustavni sud BiH i stavljao, pod epitetom neustavni, van snage.