Brojna sela oko Sanskog Mosta koja su prije rata nastanjivali mještani hrvatske nacionalnosti opustjela su u proteklim decenijama, a jedno od takvih je i selo Škrljevita, udaljeno petnaestak kilometara od ovoga grada.

U ovom kraju već godinama niko ne živi, mnoge kuće su u proteklom ratu porušene ili zapaljene, pa danas samo ruševine podsjećaju na život koji je nekada bujao na ovim prostorima.

Ipak, nekadašnji stanovnici ovoga pitomog sela, ušuškanog u ambijentu nepreglednih šuma i proplanaka na brdskom prevoju Behremaginica koji gravitira prema Banjaluci, ne zaboravljaju rodni zavičaj, te ga posjećuju uvijek kada im se za to ukaže prilika.

Praznike koji se početkom novembra svetkuju u Republici Hrvatskoj i zapadnoevropskim zemljama, gdje većina mještana sada živi, iskoristili su za posjetu rodnoj grudi, te obilazak imanja i grobova predaka.

Tako je na mjesnom groblju u Škrljevitoj prije nekoliko dana održano bogosluženje kojem je prisustvovalo oko tridesetak nekadašnjih žitelja.

Prema riječima Grgura Stojića, selo je nekada brojalo sedamdesetak domaćinstava i oko tri stotine stanovnika.

Mnogi su bili zaposleni u Sanskom Mostu, ali gotovo da nije bilo domaćinstva koje se nije bavilo zemljoradnjom ili stočarstvom.

“Bilo je to pitomo selo, posjedovali smo velike površine obradivog zemljišta i šume. Nažalost, šume su danas u značajnoj mjeri posječene, a putevi su potpuno uništeni jer se njima kreću traktori i kamioni koji izvlače šumu”, kaže Stojić.

Na mjesnom groblju prije desetak godina podignuta je kapela i to je jedini objekat koji je poslije rata izgrađen na ovom prostoru. U međuvremenu, mještani su pokrenuli aktivnosti oko obnove porušene mjesne crkve, u čemu očekuju i podršku lokalnih vlasti.

Na području sanske općine u prijeratnom periodu živjelo je oko sedam hiljada građana hrvatske nacionalnosti, dok je sada manje od dvije stotine stalno nastanjenih građana.

Pored ratnih strahota, u proteklim godinama migracijama je doprinijela i teška ekonomska situacija, nemogućnost zaposlenja i loš standard, zbog čega je veliki broj građana odlučio da ljepšu egzistenciju potraži u inostranstvu.