Iako deseti po redu opšti izbori u BiH još nisu ni raspisani, u pojedinim političkim krugovima otkrivaju da su spremni čak i da traže njihovo odgađanje ako nadležni ne uspiju da skenere i drugu savremenu opremu, čija je nabavka u toku, instaliraju na svim biralištima do ove jeseni.

  • Opšti izbori u BiH planirani za prvu nedjelju oktobra
  • Moguće odgađanje ako se ne uvedu skeneri i nove tehnologije na svim biralištima
  • CIK još bez odgovora o mogućem prolongiranju
  • Sporna nabavka opreme, žalbeni postupak u toku
  • Opozicija najavljuje zahtjev za odgađanje bez tehničkih unapređenja
  • Vlast traži jasna pravila i kontrolu uvođenja tehnologije
  • Zakon: izbori se mogu odgoditi samo ako se ne mogu provesti po propisima
  • Rok za odgođene izbore je 7 do najviše 30 dana

Skeneri u fokusu i sporna nabavka

Novi izbori, na kojima će birači odlučiti ko će zasjesti u ključne fotelje na nivou BiH te Republike Srpske i FBiH, trebalo bi da budu održane prve nedjelje u oktobru, a da bi sve bilo u skladu sa Izbornim zakonom BiH, oni bi trebalo da budu raspisani krajem ovog ili početkom narednog mjeseca.

Odluku o raspisivanju i održavanju izbora u BiH donosi Centralna izborna komisija (CIK) koja je, s druge strane, u fokusu javnosti od kako su odlučili da sistem za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima nabavljaju od grupe ponuđača u čijem sastavu su “Smartmatik BH” kao nosilac i “Smartmatic International Holding” B. V. Amsterdam, Holandija i “DSC” Agencija za zaštitu ljudi i imovine, iako je banjalučka kompanija “Planet soft” dostavila povoljniju ponudu za 17 miliona KM.

Žalbeni postupak na tu odluku još nije završen, a u kuloarima se ponovo šuška da bi izbori mogli da budu prolongirani.

U CIK-u, s druge strane, ćute. “Glas” je, naime, 13. aprila na adresu CIK-a BiH uputio pitanja o potezima koje namjeravaju povući nakon što Kancelarija za razmatranje žalbi zauzme stav, da li je moguće raspisati izbore dok ne bude čista situacija u vezi sa nabavkom uređaja te da li bi izbori, imajući u vidu spekulacije, mogli da budu prolongirani zbog nabavke nove opreme.

Do zaključenja ovog broja “Glasa” nisu stigli odgovori na ta pitanja, a priče je podgrijala izjava predsjednika SDS-a Branka Blanuše.

Branko Blanuša

Opozicija traži odgađanje, vlast oprezna

On je tokom vikenda otvoreno poručio da će opozicija tražiti odgađanje izbora sve dok se ne uvedu nove izborne tehnologije, uključujući skenere, dodajući da neće pristati na izbore pod dosadašnjim uslovima. Tvrdi da se vlast, umjesto rješavanja problema s kojima se građani suočavaju, fokusira na opstrukciju uvođenja tehničkih unapređenja izbornog procesa.

Opozicija je, naime, prijetila i da će bojkotovati ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Srpske ukoliko, između ostalog, na biralištima ne budu postavljeni skeneri kao tokom pilot projekta na lokalnim izbora, ali su, ipak, na iste izašli iako taj uslov nije bio ispunjen.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić smatra da su nove tehnologije jedan od ključnih parametara za unapređenje integriteta izbornog procesa.

Jelena Trivić

– Odluka o odgađanju izbora je na CIK-u. Moja procjena je da stavovi partija nemaju neki uticaj prema odlukama koje će donositi ta komisija. Nama je učestvovati na izborima na ovaj ili onaj način, ali mislim da će to biti završeno i da će biti sa novih tehnologijama, uprkos opstrukcijama koje primarno dolaze iz SNSD-a i HDZ-a BiH – izjavila je Trivićeva za “Glas”.

Sa čelnicima SNSD-a danas nismo uspjeli stupiti u kontakt. Stav o tome dao je nedavno portparol stranke Radovan Kovačević, riječima da SNSD nema ništa protiv modernizacije izbornog procesa i da samo traži da se jasno definiše na koji način će se to raditi i ko će kontrolisati taj proces.

Radovan Kovačević

– Uvođenje skenera neće riješiti problem sa nesposobnim CIK-om koji nije profesionalna komisija, već političko sredstvo borbe protiv Republike Srpske i demokratije – rekao je, između ostalog, Kovačević.

Kada je moguće odgađanje

O načinima i razlozima usljed kojih je moguće odgađanje izbora govorio je i član Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić, koji je bio i član CIK-a.

– Izbori mogu biti odgođeni samo u slučaju ukoliko se ne mogu provesti u skladu s Izbornim zakonom – kazao je Šehić, a prenijeli mediji.

Vehid Šehić​

Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici, prema Izbornom zakonu BiH, donosi CIK na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama tog Zakona.

– Odgođeni izbori u pravilu se sprovode u roku od sedam dana, a najkasnije 30 dana od dana koji je određen za glasanje na redovnim izborima, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano – piše u Izbornom zakonu BiH.

U BiH su jedni lokalni izbori umjesto u oktobru, održani u novembru jer nije bilo novca za njihovo sprovođenje.

Prvi opšti izbori su, prema presjeku CIK-a, održani 1996. godine, a idući dvije godine kasnije. Treći po redu su bili 2000, a četvrti 2002. godine. Od tada su održani svake četiri godine.

Pozadina

Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028, a ove godine je plan nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača kao i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića te licenci. Novac, u iznosu od 112,5 miliona, obezbijeđen je intervencijom, odnosno nametanjem odluke od strane Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika u BiH.