Više od 10.000 polovnih automobila je uvezeno za sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani, dok su na bh. puteve stigla samo 143 nova automobila više u odnosu na godinu dana ranije, što, kako kažu naši sagovornici, pokazuje i kakvu kupovnu moć ima bh. stanovništvo.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja jula iznosila 835.590.273 KM sa uključenim dažbinama.

Do kraja jula ove godine uvezeno je 51.280 automobila, dok ih je u istom periodu 2023. godine uvezeno 40.519.

“U prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno je 45.347 polovnih automobila i 5.993 novih, dok je u istom periodu lani uvezeno 34.729 polovnih i 5.790 novih automobila”, istakli su u Upravi.

Prema podacima kojima raspolaže UIO, vrijednost i broj uvezenih automobila su varirali iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno 2018. godine – 76.357, a najmanje 2020. godine – 40.963.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru  za “Nezavisne novine” da u BiH prevladava uvoz polovnih vozila. To govori da je situacija takva da je kupovna moć stanovnika niska pa se i dalje opredjeljuju za kupovinu polovnih vozila.

“Sa druge stane, u zemljama proizvođača se primijeti oporavak auto-industrije, pa samim tim njihovo lokalno stanovništvo kupuje nove i rješava se polovnih vozila”, kazao je Ćorić.

Iako je, kako kaže, primjetan uvoz automobila u BiH u ovoj godini, prvenstveno polovnih, Ćorić ističe da dileri polovnih vozila nude širok izbor ovih vozila, ali, kako kaže, čini mu se da ona ipak nisu našla svoje konačne kupce.

“Ponuda automobila je velika, ali još se drže veoma visoke cijene i to samim tim usporava njihovu prodaju”, kazao je Ćorić.

Igor Gavran, ekonomista, ističe da, ako je povećan uvoz bilo kakvih vozila, to govori o rastu tražnje i ekonomske aktivnosti, jer kako kaže, izvjesno je da se bar dio vozila odnosi na privredu.

“A i rast tražnje pojedinaca je pozitivan znak u smislu njihovih prihoda, ali je omjer broja polovnih i novih vozila apsolutno katastrofalan. Razvijeni svijet se rješava tehnološki zaostalih vozila i obavlja tranziciju prema savremenim hibridnim i električnim modelima, a BiH nastavlja biti deponija za njihov otpad i vozila koja uskoro u razvijenim zemljama neće biti moguće ni registrirati”, kazao je Gavran.

Kaže da se to,  naravno, odražava i na kupovnu  moć, odnosno nemoć, ali i nedostatak vlastite auto-industrije, jer u svakoj zemlji koja je ima logično je da domaća vozila imaju prednost, što ima višestruke pozitivne efekte.

“U situaciji kada se mnoge europske zemlje trenutno bore da privuku ulaganja kineskih proizvođača električnih vozila tužno je što se BiH, koja je nekada imala respektabilnu proizvodnju, i ne spominje a tako nešto bi tek moglo suštinski promijeniti sliku. Uvoz čak i najsavremenijih i ekološki najnaprednijih vozila koji sada malo ko u BiH može priuštiti je opet odliv novca iz zemlje i priliv nekoj pametnijoj ekonomiji koja nije ugasila vlastitu auto-industriju i koja je znala privući takva ulaganja”, zaključio je Gavran.