Hrvatska je u proteklih nekoliko godina značajno ojačala svoju ulogu na zapadnom Balkanu i praktično je zamijenila Sloveniju kao ključnu zemlju EU za odnose s našim regionom.

Kao što smo pisali u januaru, tome su posebno doprinijele Sjedinjene Države, koje Hrvatsku vide kao ključnog partnera u evropskim integracijama regiona, odnosno odvlačenja regiona iz uticaja Rusije, ali i Kine. Odnosi između SAD i Slovenije su u određenoj mjeri zahladnjeli nakon ruske aneksije Krima, jer je Slovenija odlučila da unaprijedi odnose s Rusijom, za razliku od Hrvatske koja je, iako je dio hrvatskog političkog vrha vezan za poslove oko ruskih energenata, uglavnom odlučila da “igra” na Zapad, odnosno SAD.

Prošle sedmice je Entoni Blinken, američki državni sekretar, nakon razgovora s Gordanom Grlić Radmanom, ministrom spoljnih poslova Hrvatske, praktično potvrdio da Amerika na Hrvatsku gleda kao na ključnu zemlju u regionu.

Grlić Radman je nakon sastanka s Blinkenom izjavio da Hrvatska sa SAD nema otvorenih pitanja.

“Pozdravio sam sve ono što je američka administracija učinila za nas u zadnjih nekoliko godina, zahvalio na ukidanju viza i na sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, izjavio je Grlić Radman, a prenio HRT.

Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara, za “Nezavisne” kaže da je Andrej Plenković, premijer Hrvatske, uradio nekoliko važnih stvari koje su dovele do jačanja položaja Hrvatske u regionu.

“On je s nekoliko strateški važnih poteza pozicionirao Zagreb za glavnog partnera SAD na jugoistoku Europe. Najprije je to slučaj s Ukrajinom i nedvojbenom potporom toj zemlji, te čvrstim pozicioniranjem uz stajališta NATO, EU i SAD. Gotovo jednako važno je pozicioniranje Hrvatske u energetskom smislu s pokretanjem LNG terminala, koji postaje najvažnije plinsko čvorište u ovome dijelu Europe”, kaže on.

Sve se ovo odrazilo i na jačanje pozicije Hrvata u BiH, koji su proteklih mjeseci bili u stanju da ostvare ono za šta su se ranije borili godinama, a nisu imali podršku međunarodne zajednice.

Krešić ističe da je jačanje odnosa Zagreba i Vašingtona olakšalo Hrvatima da ostvare svoje interese u Sarajevu.

“Sve to dalo je ogroman kredit Plenkoviću i Zagrebu u zagovoru ostvarivanja jednakopravnosti Hrvata u BiH. Nije tajna da je upravo Vašington ohrabrio visokog međunarodnog predstavnika Kristijana Šmita da donese izmjene Ustava i Izbornog zakona kojim se tek djelomično popravila pozicija bh. Hrvata, koja je pak iz kuta ovdašnjih Hrvata još uvijek nedovoljna kako bi bili istinski jednakopravni”, smatra on.

Dobar odnos Hrvatske i Vašingtona indirektno je pomogao i Republici Srpskoj, jer je Hrvatska pristala na poziciju RS o zaštiti Dejtonskog sporazuma, iako je ranije bila protiv njega. S obzirom na to da srpski političari i u vlasti i u opoziciji i dalje nisu spremni da se odreknu Rusije, “bijes” Vašingtona ublažila je Hrvatska, kojoj RS treba da bi u parlamentu BiH prošle izmjene Ustava BiH o ravnopravnosti Hrvata, jer bez glasova srpskih predstavnika u oba doma nije moguće da ove izmjene stupe na snagu.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, rekao nam je nedavno da se uticaj Hrvatske na BiH povećava i preko činjenice da je zemlja članica EU.

“EU od Hrvatske traži da bude primjer koji će ostale zemlje regiona da slijede. S druge strane, ni Hrvatska sebe nije izuzela iz partnerskog odnosa sa zemljama zapadnog Balkana, tako da i to možemo uzeti kao način na koji može ostvariti uticaj”, naglasio je on.