Ruski general-major Aleksandar Ogloblin uhapšen je pod sumnjom za korupciju, a nakon što ga je prijavio bivši nadređeni. Pritvaranje bivšeg šefa ruskog vojnog odjeljenja za komunikacije, posljednje je u podužem nizu hapšenja visoko rangiranih vojnih čelnika u jeku spekulacija o pritisku na najviše krugove u vojnoj organizaciji ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ruski generali se okreću jedni protiv drugih: Sljedeći na tapeti i Putinov čovjek?
Ogloblin je već bio osuđen na četiri i po godine za utaju u februaru 2022. godine po drugim optužbama, ali je prijevremeno pušten nakon što je svjedočio protiv svog bivšeg nadređenog Vadima Šamarina, koji je bio zamjenik načelnika. Drugo hapšenje Ogloblina uslijedilo je nakon što je Šamarin svjedočio protiv njega, prenosi Newsweek pisanje Kommersanta.
Šamarin je optužen da je primio mito od firme Perm Telephone Plant Telta. Mito je, kako se navodi, podijelio s Ogloblinom, što je otkrio kao dio nagodbe s istražiteljima, navodi Kommersant. Ukrajinski portal New Voice of Ukraine, naveo je da je Šamarin možda želio da se osveti svom bivšem podređenom.
Navodi se i da bi bivši ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu, iako se to još nije dogodilo, mogao biti optužen na korupciju.
Podsjetimo, Šojgu je smijenjen s funkcije ministra obrane u maju i imenovan je za sekretara Vijeća sigurnosti Ruske Federacije (NSC), što neki analitičari smatraju za moćniju poziciju. Britansko ministarstvo odbrane navelo je ranije ove sedmice da Ogloblinovo drugo hapšenje ukazuje na preduzimanje “oštrih mjera ruskih vlasti protiv sadašnjih i bivših zvaničnika odbrane koje je imenovao Šojgu”.
– Uvijek sam mislio da je ovo usmjereno protiv samog Šojgua i popis hapšenja pokazuje da se omča steže – rekao je Formen za Newsweek.
Formen kaže i da je Šojgu “prilično izolovan” u NSC-u.
– Drže ga na uzici, ne može da dovede svoje ljude. Niko nije sasvim siguran šta on zapravo radi. Iduće godine će imati 70 godina, što bi bio dobar trenutak da mu Putin zahvali na njegovoj službi – dodao je Formen.
Zasad nema znakova da će biti čistke u Generalštabu ili akcija protiv osoba poput komandanata ruskih snaga u Ukrajini i načelnika ruskog generalštaba Valerija Gerasimova.
– Gerasimov će iduće godine također napuniti 70 godina, ali za sada Putin nije pokazao nikakav znak da će ga se riješiti – dodao je Formen.
Andrej Soldatov, viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA), rekao je za Newsweek da je FSB proganjao vojne krugove, ali do sada su hapšenja sprovođena među osobljem ministarstva odbrane, a ne među generalima i komandantima koji se bore u Ukrajini.
On kaže da su od početka ukrajinskog upada u rusku regiju Kursk početkom augusta glavne vojne mete u tom smislu bili bivši zamjenik ministra odbrane Pavel Popov i Valerij Mumindžanov, zamjenik komandanta Lenjingradske vojne oblasti za logistiku.
Prvi je nadgledao odjeljenje ministarstva za informacione sisteme i glavni vojni istraživački centar za robotiku. Smijenjen je u junu i osumnjičen za prevaru i nezakonito bogaćenje, dok je drugi optužen za korupciju u snabdijevanju uniformama snaga koje se bore u Ukrajini.
– Dakle, glavni cilj hapšenja jeste da se poboljša snabdijevanje municijom i resursima, a ne da se kazne generali za greške na frontu… a vojska, netaknuta u čistkama, nastavlja da se bori – smatra Soldatov.
Newsweek podsjeća i da je u aprilu Timur Ivanov, zamjenik ministra odbrane koji je nadgledao velike vojne građevinske projekte, uključujući obnovu razorenog ukrajinskog lučkog grada Mariupolja, uhapšen pod sumnjom da je primao mito u velikim količinama, za šta prijeti kazna do 15 godina zatvora.
Ubrzo su uslijedila hapšenja Šamarina, Ivana Popova, bivšeg vrhovnog komandanta ruske ofanziva u Ukrajini, ali i general-pukovnika Jurija Kuznjecova, šefa Uprave za osoblje Ministarstva odbrane. Svi su pali zbog mita.
U maju je peti zvaničnik u ministarstvu Vladimir Vertelecki, iz odjeljenja za nabavku u Ministarstvu odbrane, uhapšen i optužen za zlopotrebu položaja, koja je rezultirala štetom većom od 70 miliona rubalja, saopćio je Istražni komitet.
Hapšenja su krenula nešto prije nego što je Putin započeo svoj peti mandat i smijenio svog dugogodišnjeg ministra obrane Sergeja Šojgua.
Hapšenja su izazvala nagađanja o tome da li je predsjednik Rusije ponovno uspostavio kontrolu nad ministarstvom odbrane ili pak ukazuju na sukob između vojske i sigurnosnih službi.
– Cilj ruskih vlasti gotovo sigurno nije potpuno iskorijenjivanje korupcije – navodi britansko ministarstvo odbrane dodajući da se vjerovatno “nastojalo da se ograniči korupcija na nivo na kojem sa tim problemom lakše može da se upravlja i koje imaju manje drastičan uticaj na funkcioniranje odjeljenja”.