Uprkos svim pronatalitetnim mjerama demografska slika u Srpskoj sve je poraznija, čemu svjedoči i konstantan pad broja novorođenčadi, ali i činjenica da u pojedine male opštine rode nisu sletjele duže od dvije decenije.

Plač bebe prošle godine nije se začuo u opštinama Kupres RS, Istočni Mostar i Istočni Drvar, u kojem se, kako kažu, više i ne sjećaju kada je u matičnu knjigu rođenih upisano novorođenče.

U opštini Istočni Drvar, koji ima oko 200 stanovnika, istakli su da je u matičnu knjigu rođenih beba posljednji put upisana 2000. godine, dok ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju sklopljeni brakovi, tako da je unazad nekoliko godina samo 2021. godine zabilježeno jedno vjenčanje.

Načelnica Istočnog Drvara Milka Ivanković kazala je za “Glas Srpske” da iz dana u dan imaju sve manje stanovnika.

Mladi odlaze za poslom u razvijenije opštine, mnogi su otišli preko granice, a ostaju samo stari i iznemogli koji posljednje dane svog života žele provesti na ognjištu – kazala je Ivankovićeva.

Rode su prošle godine zaobišle i Istočni Mostar. Načelnik ove rubne lokalne zajednice Božo Sjeran kaže da se opština trudi da stimuliše natalitet, ali da se uprkos tome rijetki odlučuju na proširenje porodice.

Majka svakog novorođenčeta od opštine dobija 1.000 maraka. Kad dijete krene u školu, opština, imeđu ostalog, sufinansira prevoz. Uprkos tome, mladi se teško odlučuju na potomstvo, ali i na brak, koji kod nas nije skopljen unazad nekoliko godina – kazao je Sjeran i dodao da u ovoj opštini nije ostalo ni 300 stanovnika.

Načelnik Kupresa RS Gojko Šebez istakao je da u ovoj opštini živi uglavnom starija populacija te da bez mladih ljudi nema ni podmlatka.

Za rođenje djeteta opština roditeljima daje jednokratnu pomoć od 300 maraka. Na teritoriji naše opštine ima svega nekoliko mladih bračnih parova koji još nikako da se odluče na taj korak – rekao je Šebez i dodao da bi na nivou Srpske trebalo nastaviti raditi na unapređenju pronatalitetne politike, jer će, ako se ovako nastavi, za nekoliko godina mještane moći izbrojati na prste jedne ruke.

Da i druge lokalne zajednice širom Srpske dijele sličnu sudbinu potvrđuju podaci Fonda za dječju zaštitu RS na čiju adresu su lani stigla 8.192 zahtjeva za pomoć i opremu novorođenčeta.

Godinu ranije bilo je 8.785 takvih zahtjeva, a 2021. godine 9.321.

Demograf Aleksandar Čavić kazao je da statistički podaci pokazuju da broj novorođenčadi u Srpskoj konstantno opada u posljednjih 20 godina.

U tom periodu niko od nadležnih nije reagovao u smislu formulisanja strateških i planskih dokumenata koji bi tretirali kako pitanja fertiliteta, odnosno nataliteta tako i zdravstvenog stanja stanovništva, to jeste mortaliteta, kao i upravljanje migracijama – kazao je Čavić.

Dodao je da se niko zbog jednokratne novčane pomoći, koliko god ona iznosila, neće odlučiti na sklapanje braka ili potomstvo.

Prema njegovim riječima, potreban je sistemski pristup i sveobuhvatne mjere, koje bi, prije svega, mladima dale do znanja šta im to sve država nudi, od zapošljavanja do usklađivanja rada i roditeljstva.

Blizanci

U Fondu za dječju zaštitu RS ističu da je od ukupnog broja pristiglih zahtjeva lani bilo 166 blizanačkih poroda i jedne trojke.

Godinu ranije bilo je 154 blizanačih poroda, za dva više u odnosu na 2021. godinu, kada su rođene i jedne trojke.

Najviše blizanaca lani je rođeno je u Banjaluci, a u pitanju su 34 poroda, zatim 11 u Gradišci, dok ih je u Prijedoru bilo deset – kazali su u Fondu.