Brojne plaže i kupališta na rijeci Sani na području općine Sanski Most ugroženi su usljed nelegalne gradnje koja je posljednjih nekoliko godina naročito dobila na intenzitetu.

Na ovu pojavu već dugo vremena upozoravaju iz Društva sportskih ribolovaca “Devet rijeka”, a prema riječima sekretara ovog društva Nirzada Karamujića, sve su češći slučajevi da se uzurpira vodeni pojas rijeke ili čak da se na njemu grade čvrsti objekti.

“Nema sumnje da se radi o velikom problemu s kojim se susreću naši članovi, ali i svi posjetioci i ljudi koji žele da koriste blagodeti rijeke Sane, koja je javno dobro. Mi smo do sada s našim aktivnostima išli u dva smjera, pa smo upozoravali investitore koji zauzimaju riječni pojas. U jednom broju slučajeva smo nailazili na razumijevanje, a u nekima ne. Također, o ovom problemu konstantno upoznajemo i nadležne organe, prije svega inspekcijske”, kaže Karamujić.

Dodaje kako niko ne dovodi u pitanje vlasništvo pojedinaca nad nekretninama ili objektima uz rijeku Sanu, ali dodaje da se ta gradnja mora odvijati u skladu sa zakonskim okvirima.

“Ovoj pojavi će se morati jednom stati u kraj, a mi posebno insistiramo na nepovredivosti riječnog pojasa. On mora ostati slobodan”, kaže Karamujić. Inače, zaljubljenici u rijeku Sanu sve češće mogu posvjedočiti o gruboj uzurpaciji njenih obala, koje se zagrađuju, a u velikom broju slučajeva pojedinci betoniraju oblaski pojas, prave privatne plaže ili grade objekte na samoj obali, pa čak i u koritu rijeke. 

To potvrđuju i u Službi za prostorno planiranje i građenje općine Sanski Most te ističu kako je jedan od većih problema  gradnja na obalama Sane, gdje posljednjih godina vlada anarhično stanje.

“Imamo situaciju da veliki broj investitora ugrožava vodozaštitni pojas čija je širina 15 metara, a u mnogim slučajevima objekti se grade tik na obali rijeke. Također, tu je i problem ograđivanja parcela, zauzima se riječni pojas, čime se onemogućava slobodan pristup ribolovcima, turistima i drugima. Vodozaštini pojas se ne smije ugrožavati,  jer u okviru njega nije dozvoljena gradnja niti ograđivanje”, navode u pomenutoj službi.

Prema njihovim riječima, to je posao za inspekcijske organe.

U Općinskoj inspekciji ističu kako je, kada se radi o ovoj temi, jedan od najvećih problema pitanje nadležnosti, koja je u ovome slučaju na federalnim inspekcijskim organima, čija reakcija nije adekvatna nastalom problemu.

Inače, bespravna gradnja je prisutna u svim lokalnim zajednicama na području Unsko-sanskog kantona, a prema nekim procjenama, danas ima više od 30.000 bespravno izgrađenih objekata.

Bespravnim građevinama smatraju se objekti koji su izgrađeni bez potrebnih zakonskih odobrenja i dozvola, te mimo utvrđenih prostornih i regulacionih urbanističkih planova, kao i oni objekti gdje se odstupilo od propisanih uslova ili gdje je vršena nelegalna dogradnja ili nadogradnja.