Fizika, jedna od temeljnih prirodnih nauka, igra ključnu ulogu u razumijevanju svijeta oko nas. Saznanja iz fizike u osnovi su mnogih tehnologija koje svakodnevno koristimo i primjenjuju se u raznim industrijskim granama, zbog čega su stručnjaci u ovoj oblasti izuzetno traženi. Pa ipak, na Univerzitetu u Banjaluci, ni poslije dva upisna roka, nije bilo prijavljenih kandidata za Studijski program fizika.

– Kada se završi fakultet, skoro pa odmah po završetku se otvara mogućnost zapošljenja, čak i tokom studiranja dok ste još uvijek četvrta godina, jer je fizika još uvijek deficitarno zanimanje – priča nam jedan bivši student, a sada nastavnik fizike u jednoj banjalučkoj školi.

– Svaki student fizike dobija stipendiju od Vlade Republike Srpske tokom studiranja, pritom, u zavisnosti od angažmana i prosjeka, možete ostvariti pravo na još neke stipendije. Koliko sam upoznat, do sada je bila praksa da je većina studenata bila na budžetu, tako da je i studiranje besplatno – navodi on.

Nedostatak nastavnika fizike u školama

Manjak interesa za studij fizike i nedovoljan broj diplomiranih studenata dovodi do još jednog ozbiljnog problema – nedostatka kvalifikovanih nastavnika fizike u osnovnim i srednjim školama, što vodi u svojevrstan začarani krug.

– Nedostatak nastavnog kadra može štetno odraziti na kvalitet obrazovanja mladih ljudi. U nekim školama se gotovo svake godine mijenjaju nastavnici fizike, pa čak u nekima i svakog polugodišta, što znači da, dok se učenici priviknu na jedan način predavanja, ubrzo se moraju privikavati na drugi, i često gube interesovanje za nastavni predmet – upozorava naš sagovornik.

Nastavnici odlaze da rade u kladionice, banke…

Nedostatak nastavnika fizike globalni je problem. U razvijenim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, škole se bore kako bi privukle i zadržale nastavnike fizike, a jedan od glavnih razloga jeste činjenica da diplomirani fizičari često biraju karijere u industriji ili istraživanju, gdje su plate i uslovi rada bolji u poređenju sa obrazovnim sektorom.

U susjednoj Hrvatskoj, naći profesora matematike, fizike, informatike i hemije za direktore škola je i glavobolja i lutrija, pišu hrvatski mediji. Traži ih na sve načine, pa čak i pred fakultetima, a tamošnje ministarstvo daje stipendije od 600 eura na mjesec. Čini se, međutim, da ni to nije dovoljan mamac za studente.

Ipak, problem postaje još izraženiji u manje razvijenim zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje su plate u obrazovanju još niže, a obrazovni resursi ograničeni. Nedostatak nastavnika fizike direktno utiče na kvalitet obrazovanja, što vodi do lošijih rezultata učenika na međunarodnim testiranjima i smanjuje njihove šanse za dalji uspjeh u obrazovanju i budućoj karijeri.

Nije lako biti nastavnik, kaže sagovornik.

– Vi niste samo nastavnik, nego i osoba koja bi trebala da bude vaspitač, pedagog… Puno je izazova, različitih situacija na koje se morate prilagoditi, prema svima morate biti isti. Generalno kao i svaki posao, da bi dobro obavljali svoj posao, morate ga i voljeti, kao i sve prednosti i mane koje dolaze sa istim – navodi on.

On je trenutno zadovoljan uslovima rada u školi, ali ne isključuje mogućnost promjene karijere u budućnosti.

– Naravno da bi uvijek moglo biti bolje, bar u finansijskom smislu, za posao koji nastavnici obavljaju. Ne razmišljam još uvijek o promjeni posla, što ne znači da ne bih, u budućnosti ako bi se otvorila neka prilika koja se teško odbija – kaže bivši student.

Mnoge njegove kolege iz struke prešle su na, kako sami kažu, “lakše” i bolje plaćene poslove, kao što je rad u kladionicama, bankama, na kliničkom centru… Neki su čak potpuno izašli iz struke i pokrenuli vlastite biznise, prešli u medije i slično.

Što se tiče motivisanja diplomiranih fizičara za rad u prosvjeti, sagovornik smatra da ne postoji taj vid stimulacije da nekoga privuče u prosvjetu.

-Vi taj posao morate voljeti, davati 100% sebe i svog vremena, a ako ne volite taj posao, jedino što vas tu može držati jesu veći prihodi – kaže sagovornik.

Kako zainteresovati mlade za fiziku?

O sve manjem broju studenata na studijskom programu fizika, on kaže da mladi ljudi nisu dovoljno upoznati, pa samim ti ni zainteresovani za sve što ovaj fakultet može da ponudi.

– Učenici nisu dovoljno zainteresovani za sve što taj fakultet nudi, od znanja do zvanja, raznih ogleda u fizici, eksperimenata… Imamo čak i planetarijum na fakultetu, gdje dosta mogu naučiti o astronomiji i astrofizici. Učenici se pretežno odlučuju na nešto ‘popularnija’ zanimanja tipa elektrotehnike i medicine, a dosta manje za fiziku, jer misle da se sa završenom fizikom može raditi samo u prosvjeti – kaže on.

On smatra da je nastavni plan i program za osnovne i srednje škole “napisan korektno”, ali da u skoro svakoj školi nedostaje laboratorija za fiziku, da učenicima mogu pokazati razne oglede, tj. primijenjenost fizike, ali snalaze se manjim eksperimentima u učionici.

Sve manje studenta se odlučuje za nastavnička zanimanja

Кada je riječ o najvećem interesovanju za upis na Univerzitet u Banjoj Luci, budući studenti se bili najviše zainteresovani za upis na Fakultet bezbjednosnih nauka, Medicinski fakultet, Akademiju umjetnosti, Psihologiju na Filozofskom fakultetu, Elektrotehnički fakultet, Arhitekturu na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta, ali i mnoge druge studijske programe, odnosno fakultete Univerziteta. Кada je riječ o interesovanju, svakako veće je interesovanje i za upis na Poljoprivredni i Rudarski fakultet, navode sa Univerziteta u Banjaluci.

– Svake godine radi inoviranje studijskih programa, kao u uvođenje novih. Shodno tome, važno je naglasiti da se upisne kvote na Univerzitetu u Banjaluci planiraju kako na osnovu potreba i želja studenata, tako isto i na osnovu potreba tržišta rada. Prateći trendove i svjesni činjenice da se sve manje studenta odlučuje za nastavnička zanimanja kako u BiH tako i u regionu, još jednom apelujemo na buduće studente da njihov izbor budućeg zanimanja svakako budu i nastavnički pozivi – poručuju sa banjalučkog Univerziteta.

U svakom slučaju, da bi se riješio problem nedostatka nastavničkog kadra u školama, ključno je osigurati bolje uslove za nastavnike, veća ulaganja u obrazovanje i promovisanje nastavničke karijere među mladima. Bez toga, rizikujemo da buduće generacije ostanu bez ključnih znanja potrebnih za razumijevanje i rješavanje kompleksnih problema našeg svijeta i umanjujemo njihove šanse za dalji napredak u obrazovanju i budućoj karijeri, prenosi Buka.