Srpska oživljava priču o formiranju rezervnog, odnosno pomoćnog sastava policije s ciljem da pomogne republičkom MUP-u u izvršavanju aktivnosti, posebno u slučaju vanrednih situacija, a ova namjera je u startu izazvala oštre reakcije u FBiH za šta, prema porukama koje su otišle iz Banjaluke, nema potrebe.
Inicijativa o takozvanom rezervnom sastavu policije pojavila se još 2018, a kao jedan od ključnih razloga za to je pominjana migrantska kriza koja je tada predstavljala daleko veći izazov. Godinu kasnije čak je nacrt izmjena i dopuna zakona o policiji i unutrašnjim poslovima većinom glasova i usvojen u Narodnoj skupštini. Ipak, naknadno su iz prijedloga tog zakona povučeni članovi koji su se odnosili na rezervni sastav policije zbog dugog vremenskog perioda i sredstava za sprovođenje procedura i selekcije.

Ipak, i pored tadašnjeg protivljenja iz FBiH te određenog negodovanja iz OHR-a, republički zvaničnici su isticali da će u budućem periodu ponovo razmotriti potrebe i mogućnosti za uvođenje rezervnog sastava policije u strukture ministarstva.

Novi pokušaj započet je juče. Vlada je, naime, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, koji predviđa uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ključni razlog za donošenje izmjena je, prema riječima prvog čovjeka MUP-a Srpske Siniše Karana, nedovoljan broj pripadnika i službenika MUP-a za obavljanje svakodnevnih poslova, a posebno kada je riječ o elementarnim nepogodama. MUP-u, prema analizama, nedostaje 1.019 policajaca.

– MUP u posljednjih nekoliko godina zbog obima poslova ima više od dva miliona prekovremenih časova. Nismo fizički u stanju da to kompenzujemo našim pripadnicima i to je ogroman problem. Dolazi do zasićenja i umora kod policajaca – naveo je Karan.

Ukazao je i da postoje bezbjednosni izazovi koji su pred Srpskom i koji su, takođe, razlog uvođenja pomoćnog sastava policije, kao što je migrantska kriza, navodeći da i mnoge evropske zemlje imaju sastave pomoćne policije.

MUP će na bazi procjena odlučivati o korišćenju pomoćnog sastava, a Karan je napomenuo da su spekulacije u funkciji politikantstva te smatra i da federalni MUP, posebno kantonalni, mogu i treba da donesu slična rješenja kao Republika Srpska.

– Uvođenje pomoćnog sastava policije nije neprijateljski čin prema bilo kome u FBiH, već je usmjereno ka bezbjednosti građana, posebno u situacijama elementarnih nepogoda. Svi oni koji ovom daju neku drugu, a ne policijsku dimenziju, jesu politikanti – rekao je Karan.

Oglasili su se i ovaj put iz FBiH. Među prvima je bio ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.

– Odgovorićemo recipročno – formiranjem rezervnog sastava policije u Federaciji – poručio je Isak.

Na najavu iz Vlade reagovao je juče i potpredsjednik PDP-a i poslanik Igor Crnadak i to pitanjem vlastima – “da li su normalni”.

– Mi koji imamo dovoljno godina dobro se sjećamo šta znači i čemu je prethodila pojava termina kao što su “teritorijalna odbrana”, “rezervni sastav policije” i slično. Umjesto korisnih odluka, Vlada ponovo ide sa akcijom koja unosi nervozu, strah i neizvjesnost – smatra Crnadak.

Namjeru formiranja rezervnog sastava policije je, s druge strane, kao i prvi put pozdravio dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin. Legalnih i regularnih organa u sastavu policije, naglašava, ne treba niko da se boji, niti da to pokušava da opstruiše.

– Opasnost leži u paravojnim, parapolicijskim formacijama, vehabijskim zajednicama i zbog toga su potpuno neopravdane bilo kakve reakcije. Zašto bi nekome smetalo da neko ima uredno evidentiranog i upisanog čovjeka koji će se sutra, u slučaju da se nešto desi, na poziv organa javiti i obaviti posao? Sve je javno i transparentno – rekao je Župljanin za “Glas”.

I on smatra da i FBiH može da krene tim putem, ali u okviru zakona.

– Srpska traži način da uspješnije obavlja poslove sa određenim brojem ljudi s ciljem bolje bezbjednosti građana i to ne bi ni trebalo da smeta. Ipak, činjenica da to nekome smeta pokazuje da nemaju dobre namjere i da se oni, zapravo, plaše ukupne sposobnosti Srpske da se brani od neželjenih događaja, situacija, vanrednih okolnosti, vremenskih nepogoda – rekao je Župljanin i podsjetio da prijeti i velika opasnost od migranata, posebno usljed najava iz Velike Britanije o deportacijama.

U vrijeme kada je 2019. odustala od formiranja rezervnog sastava, Srpska je reorganizovala interventne snage te je jedinica za podršku promijenila naziv u Žandarmerija.

Dronovi i oružje

Izmjenama zakona o policiji i unutrašnjim poslovima predviđena je i zaštita od dronova i sličnih letjelica kako bi se efikasno djelovalo u antidron zaštiti po zakonu, kao i određena proširenja ovlašćenja kod privođenja. Ministri su, osim toga, na sjednici utvrdili i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o oružju i municiji po hitnom postupku kojim je predviđena izmjena datuma za legalizaciju oružja koje građani mogu nabaviti. Rok je, prema prijedlogu, produžen do 31. decembra.