Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila spisak kandidata za predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike, nevladine organizacije i pojedinci dostavili su veliki broj prijava zbog njihove povezanosti s političkim partijama.

Među kandidatima je bio i osuđeni ratni zločinac Najdan Mladenović, kojeg je juče CIK izbrisao sa spiska.

Dodatne provjere

Predsjednica CIK Irena Hadžiabdić pojašnjava da je, nakon prvog konkursa, potvrđeno 7.111 kvalifikovanih kandidata za te pozicije, a da se trenutno, u postupcima provjere, traže dodatna izjašnjenja i informacije u vezi s prigovorima.

– O tome da li ćemo imati dovoljan broj osoba za popunjavanje ovih pozicija moći ćemo govoriti kada budemo imali precizne podatke o broju kandidata odabranih na oba konkursa. Svi kandidati potpisali su i ovjerili izjavu o ispunjavanju uslova iz konkursa te se obavezali na tačnost i istinitost podataka. Preliminarne provjere CIK su se svodile na provjeru da li su neki od njih nositelji mandata ili su bili kandidati na opštim izborima 2022. ili lokalnim izborima 2020. godine – kaže Hadžiabdićeva.

Jasan poziv

Na pitanje jesu li kazne za kršenje propisa preblage, ako ih je CIK od dana raspisivanja izbora donio čak 59, Hadžiabdićeva odgovara da su one proporcionalne učinjenim prekršajima.

– Do sada smo izrekli sankcije u iznosu višem od 230.000 KM. Pozivamo političke subjekte da se pridržavaju novih odredbi Izbornog zakona BiH, u vezi s preuranjenom kampanjom, zloupotrebom resursa i plaćenom kampanjom, te naglašavamo da će CIK, prilikom izricanja svake nove sankcije, ponavljanje prekršaja ili postupanje protivno prethodnim odlukama CIK, cijeniti kao posebno otežavajuće okolnosti – ističe Hadžiabdićeva.

Broj nepravilnosti

Za lokalne izbore u oktobru, u saradnji s USAID, OSCE i EU, pripremaju se pilot-projekti uvođenja novih tehnologija na određenom broju biračkih mjesta.

Hadžiabdićeva očekuje pozitivne efekte, jačanje integriteta izbora i manji broj nepravilnosti, piše Avaz.

– Ovi pilot-projekti su prilika da vidimo kako će se tehnologije pokazati na biračkim mjestima u BiH i koliko će doprinijeti efikasnijem izbornom procesu, jačanju njegovog integriteta i smanjenju manipulacija. Nakon testiranja moći ćemo više govoriti o primjeni tehnologija na opštim izborima 2026. godine. CIK je u obavezi da, u saradnji s drugim institucijama, procijeni tehničke uslove i izradi studiju izvodljivosti za Parlamentarnu skupštinu BiH, kako bi se mogla planirati upotreba izbornih tehnologija u većem obimu – kaže Hadžiabdićeva, naglašavajući značaj podrške međunarodnih partnera.