Mnogi tvrde da hrišćanski vjernici ne bi trebalo da boje jaja za Vaskrs ni u jednu drugu osim crvene, a iza svega se krije simbolika povezana sa Hristom i raspećem.

Hrišćanska crkva je običaj bojenja jaja za Vaskrs prihvatila dosta kasno, negdje oko 12. vijeka. Iako to ne znači da su ga odmah i svi prihvatili, pa je tako u našim krajevima zaživio tek oko 16. vijeka. On je do danas opstao, a za to vrijeme su utvrđena i neka osnovna pravila od kojih je najpoznatije da se farbaju u crveno i da se ono zove “čuvarkuća”. Odakle uopšte potiču ova vjerovanja?Nekoliko verzija porijekla običaja

Naime, zasluge za običaj se uglavnom pripisuju Bogorodici i postoji bezbroj verzija o porijeklu. Iako danas niko ne zna šta je istina, ovo su neke od najpoznatijih. Prema jednoj legendi Bogorodica je ponijela sa sobom kuvana jaja na Golgotu i tom prilikom je slučajno kanula krv sa Isusovih rana. Dok je prema drugoj verziji ona poklonila kuvana jaja rimskim vojnicima i uplakana ih molila da ne budu okrutni prema njenom sinu, dok je to radila jedna od njenih suza je pala na jaje i obojila ih u crvenu boju.

Ipak, to nisu i najpopularnija objašnjenja, već ona prema kojima je Marija, prilikom izlaska na grob – ostavila nekoliko obarenih belih jaja. Kada je u nedelju Hristos vaskrsao, jaja na grobu su odjednom pocrvenela, pa zbog toga u spomen hrišćani farbaju jaja crvenom bojom. Ili ono prema kom je Marija išla caru Tiberiju u Rim da objasni Hristovo vaskrsenje, a na poklon mu donijela korpu jaja. Car nije vjerovao da je Hristos vaskrsao i rekao da bi to bilo kao kada bi ova jaja u korpi promijenila boju. Marija je na to rekla “Hristos vaskrse” i sva jaja su postala crvena.

Pored njih postoji i verzija u kojoj se ne spominje Bogorodica već samo Isus, a prema kojoj je narod bacao kamenje na njega dok je išao ka Golgoti, da bi se ono u jednom trenutku pretvorilo u crvena jaja, prenosi Nacionalna Geografija