Redžep Tajip Erdogan je u nedjelju je ponovo izabran za predsjednika Turske.

U nedjelju je održan drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj, a aktuelni predsjednik Erdogan je nakon glasanja rekao da je ovo prvi put u istoriji Turske da je u toj zemlji održan drugi krug izbora. Njegov protiv kandidat je bio Kemal Kiličdaroglu. Nakon objavljivanja rezultata, Redžep Tajip Erdoganproglasio je pobjedu na izborima u Turskoj, koji će njegovu vladavinu uvesti u treću deceniju.

Biografija

Erdogan je 2014. godine postao je predsjednik Turske, a pre toga bio je premijer – od 2003. godine. Što se stranačkog života tiče – bivši je predsjednik Partije pravde i razvoja, a ranije je bio član Partije blagostanja i Partije vrline koje su zbog antisekularnih islamističkih stavova zabranjene. Bio je gradonačelnik Istanbula od 1994. do 1998. godine.

Erdogan je prešao put od uličnog prodavca đevreka u siromašnoj istanbulskoj četvrti Kasimpaša, preko uspješnog gradonačelnika najvećeg grada u Evropi i političkog zatvorenika, do glavnog čoveka Turske, ili “sultana”, kako ga mnogi mediji nazivaju. Vođa turskih konzervativaca potekao je iz miljea koji je u to vrijeme predstavljao proganjanu marginu turskog društva. Studirao je poslovno upravljanje i poluprofesionalno se bavio fudbalom. Bio je toliko talentovan da mu je Fenerbahče ponudio profesionalni ugovor. Njegov otac je spriječio da se to dogodi.

Tada je i počela njegova politička karijera jer se pridružio Nacionalnoj turskoj studentskoj uniji, antikomunističkoj akcionoj grupi. Zanimljivo je da je davne 1974. napisao, režirao, i igrao glavnu ulogu u predstavi Maskomja, koja je predstavila masoneriju, komunizam i judaizam kao zlo. Poslije toga, 1976. je postao šef omladinske grane islamističke Partije nacionalnog spasa (MSP) za istanbulsku opštinu Bejoglu, a kasnije je unaprijeđen u predsjednika omladinskog ogranka partije za Istanbul.

Već tokom studiranja postao je pobornik političkog islama. Tako je 1994. godine postao prvi islamistički gradonačelnik Istanbula. Pokazao se kao sposoban funkcioner. Pamti se da je dok je bio na čelu grada smanjio zagađenost vazduha planskim prebacivanjem na grijanje prirodnim gasom, gužve u saobraćaju riješio je gradnjom pedeset mostova, vijaduktova i autoputeva, a riješio je problem vodosnabdijevanja.

Loši dani za Erdogana uslijedili su 1998. godine kada je osuđen na deset mjeseci zatvora zbog širenja vjerske mržnje. Za to je optužen pošto je u govoru džamije uporedio sa kasarnama, kupole sa šljemovima, minarete sa bajonetima, a vjernike sa vojnicima. Nakon presude je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika, ali je u zatvoru proveo samo četiri mjeseca.

Tokom prvih deset godina njegove vlasti (2002-2012), BDP je porastao za 64 odsto, a BDP po glavi stanovnika za 43 odsto. Prosječni godišnji rast je bio nevjerovatnih 3,6 odsto. Još jedan bitan datum u karijeri Erdogana – u noći između 15. i 16. jula 2016. grupa pobunjenih oficira jednog dijela turske vojske pokušala je da ga svrgne sa vlasti državnim udarom i dovede vojnu huntu na vlast, ali ti planovi su se izjalovili, a Erdogan je dobio potpunu vlast u zemlji.