Lideri političkih partija otvorili su seriju pregovora o formiranju vlasti na svim nivoima nakon što Centralna izborna komisija (CIK) BiH potvrdi rezultate izbora, a već se uveliko polemiše i o tome koja će stranka i koliko izboriti delegatskih pozicija namijenjenih konstitutivnim narodima.

Ko će imati više listi, a time i potencijalno više delegata u konačnici glasanja, zavisi od snage stranke u republičkom parlamentu, odnosno broju poslanika iz svojih, ali i redova koalicionih partnera.

Narodni poslanici glasaju tako što stave znak “X” ispred naziva lista, ne i za kandidate unutar liste, a proces izbora sprovodi Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske. Ishod ovog glasanja je stranaka važan zbog moći koju dobijaju na nivou BiH jer ni jedan zakon niti gotovo ijedna odluka ne mogu “proći” ukoliko, osim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, ne dobiju potrebnu većinu u drugom domu.

Zakon ili drugi akt se pred Domom naroda može zaustaviti glasovima dvije trećine delegata svakog kluba, a ta mogućnost obilježila je rad klubova u mandatu na isteku, kao i brojni zastoji, blokade i sukobi unutar klubova, posebno kada je riječ o onom predstavnika srpskog naroda.

SNSD je neko vrijeme nakon opštih izbora 2022. godine imao četiri svoja predstavnika u Domu naroda, ali je ostao bez jednog kada je bez pozicije ostala Snježana Novaković Bursać usljed sudske presude na osnovu koje je mandat dodijeljen Nenadu Vukoviću iz PDP-a. Međutim, SNSD je, iako oslabljen na taj način, sa tri preostala delegata, uz HDZ sa isto tri predstavnika, imao dvije trećine na svojoj strani, zbog čega su mogli i da određuju da li će biti kvorum za rad Doma ili neće kada i njih ne bude u sali u zakazano vrijeme zasjedanja jer kvorum čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska.

Nikola Špirić, delegat SNSD-a i trenutno prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, kaže da se, iako još nisu zvanično potvrđeni izborni rezultati, zna ko su pobjednici, odnosno SNSD u Srpskoj, a SDA i HDZ u FBiH.

Smatra da proces formiranja vlasti neće biti kratak s obzirom na odnose u FBiH, dok će u Srpskoj sve ići brže, apostrofirajući izbora delegata.

– Očekujem da će SNSD imati četiri delegata, moguće i pet. To bi bio ključ institucionalne sigurnosti Republike Srpske, odnosno da odluke ne mogu da budu donošene bez učešća njenih predstavnika u svim institucijama, uključujući Savjet ministara i Predstavnički dom – zaključio je Špirić.

Nenad Vuković, s druge strane, upozorava da od Doma naroda u dobroj mjeri zavisi funkcionisanje vlasti na nivou BiH i zbog toga je i važan izbor delegata.

– Situacija u Republici Srpskoj je takva da SNSD ima 34 poslanika u NSRS i to im je dovoljno za dva delegata u Domu naroda jer je 14 glasova potrebno za mandat. Vjerujemo da će političkim trgovinama doći i do trećeg delegata tako da će opozicija imati dva. Kakav god bude sastav, Srpska i srpski narod neće imati problema jer smo, bez obzira na političke razlike, saglasni o onim najvažnijim pitanjima po Srpsku, Dejtonski sporazum. Prema tome, ne zavisi Srpska od toga koliko je SNSD-ovih delegata sjediti u Domu naroda – zaključio je Vuković u izjavi za “Glas”.

Veto 

Važećim propisima je definisano da predložena odluka u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom većinom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu odluku mora odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju, a ukoliko do toga ne dođe saziva se zajednička komisija od tri delegata. Ako do dogovora komisije ne dođe u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.