U apotekama širom BiH potvrđuju česte slučajeve nestašice pojedinih lijekova pa pacijentima preporučuju zamjene, ali se dešava da oni na njih nerado pristaju.

U jednoj apoteci u Mrkonjić Gradu su nam ispričali da je problem što nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.

“Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti na to ne pristaju. Oni hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, zovu na sve strane, ali se uvjere da nema rješenja. Tada se jave doktoru ili uzmu zamjenu u slučajevima kada mi zamjenu možemo dati. A uglavnom ih vraćamo doktorima da oni odluče”, ispričala nam je apotekarka u Mrkonjić Gradu.

Da pojedine lijekove nemaju u svojoj ponudi potvrdili su nam i u jednoj apoteci u Prnjavoru.

“Dešava se da nam mušterija traži lijek koji nemamo. Postoje i lijekovi za koje nemamo ni paralele. Evo, recimo, ventolina nema, niti ima paralele”, potvrdila je za “Nezavisne novine” apotekarka u Prnjavoru.

Sa sličnim problemima susreću se i apotekari u FBiH. Tako nam je radnica u apoteci u Ključu ispričala da postoji više primjera da nemaju ni lijek ni zamjenu.

“Postoje sigurno dva-tri lijeka koja nemamo, niti imamo zamjenu. Ne znam ni sama kako se pacijenti snalaze”, ispričala nam je apotekarka u Ključu.

Radnica u apoteci u Širokom Brijegu kaže da je i ranije bilo slučajeva da nekog lijeka nema, a takvo je stanje i sada.

“Postoje druge terapijske opcije. Ide se kod doktora obiteljske medicine ili kod specijaliste, kako bi se propisala neka druga terapija. Ako nema opcije da se neki lijek nabavi, pacijenti pristaju na zamjenu”, ispričali su nam u apoteci u Širokom Brijegu.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH na naš upit nisu odgovorili do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, ali su za Fenu potvrdili da na bh. tržištu povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.

Navode da veliki broj lijekova ima zamjenu, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

“To je razlog što zasad nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta”, ocijenili su iz Agencije, ali nisu precizirali kojih tačno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu.

BiH nije usamljena kada je u pitanju nedostatak pojedinih lijekova. Takav primjer se bilježi, recimo, i u Njemačkoj.

Njemački Savez ljekara za djecu i omladinu BVKJ upozorio je na velike nedostatke lijekova za djecu i omladinu. Po cijeloj Njemačkoj nedostaju lijekovi kao što je antibiotik penicilin.

“To je zato opasno jer je penicilin najbolji antibiotik kod infekcija streptokokom”, izjavio je predsjednik Saveza Michael Humbann.

U Hrvatskoj nema tableta protiv kašlja koje idu isključivo na ljekarski recept. Magistra farmacije Marina Marušić Fojs rekla je tamošnjim medijima da je trenutno registrovano svega nekoliko lijekova, ali je nestašica.

“Tablete u jačoj dozi za odrasle su u nestašici. Sirup za djecu na recept je također u nestašici, imamo jedino slabije tablete i bezreceptni sirup”, navela je ona.