Nelegalni IPTV servisi u Bosni i Hercegovini bilježe sve veći rast, uprkos činjenici da zakonski okvir za njihovo suzbijanje već postoji. Problem, međutim, leži u nedostatku dosljedne primjene tih propisa, zbog čega piratske usluge postaju sve dostupnije i otvorenije se nude korisnicima, bez plaćanja naknade nosiocima autorskih prava.

U posljednje vrijeme evidentan je nagli porast ponude i korištenja nelegalnih IPTV platformi koje omogućavaju pristup televizijskom sadržaju bez dozvole. Ovakve usluge često se reklamiraju javno, nudeći veliki broj kanala i sadržaja po znatno nižim cijenama ili čak besplatno, čime direktno ugrožavaju televizijske kuće, filmske producente, autore, glumce, muzičare i sve druge učesnike u lancu stvaranja sadržaja.

Iz Asocijacije kablovskih operatera i distributera mrežnih usluga BiH (AKOP BiH) upozoravaju da ovakav sistem nije održiv, jer kreatori sadržaja bez svojih prihoda ne mogu nastaviti proizvodnju kvalitetnog programa. Istovremeno, riječ je o krivičnom djelu. Naime, nedozvoljeno korištenje autorskih prava definisano je članom 234. Krivičnog zakona BiH, za koje su predviđene novčane kazne ili kazna zatvora do pet godina.

Zakoni iz oblasti autorskog i srodnih prava u BiH usklađeni su sa pravnom tekovinom Evropske unije i pružaju dovoljan osnov za vođenje krivičnih istraga i sankcionisanje organizatora nelegalnih IPTV sistema, kao i svih onih koji učestvuju u njihovom održavanju, oglašavanju ili distribuciji. Ipak, dosadašnja praksa pokazuje da problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.

Stručnjaci ističu da je za efikasnu borbu protiv ove pojave neophodno jačanje kapaciteta nadležnih institucija, prije svega kroz formiranje specijalizovanih i edukovanih istražnih timova. Takvi timovi, uz međunarodnu saradnju, mogli bi pravovremeno prepoznati sve sofisticiranije modele rada nelegalnih IPTV mreža i adekvatno ih sankcionisati.

Iako krajnji korisnici ovih usluga u Bosni i Hercegovini trenutno ne snose krivičnu odgovornost, postoji mogućnost njihove građanske odgovornosti za naknadu štete zbog povrede autorskih prava. U slučajevima kada se tokom istraga identifikuju korisnici, oni bi mogli biti predmet tužbi za nadoknadu štete.

Iz AKOP-a upozoravaju i da će Bosna i Hercegovina, u procesu evropskih integracija, morati dodatno pooštriti regulativu u ovoj oblasti. To podrazumijeva uvođenje mehanizama za blokiranje pristupa nelegalnim servisima, ali i moguće prekršajno sankcionisanje krajnjih korisnika, po uzoru na praksu pojedinih država članica Evropske unije.

Asocijacija je već ranije apelovala na nadležne institucije da preduzmu odlučnije i koordinisane mjere u borbi protiv piratskih IPTV mreža. Prema njihovim procjenama, šteta koju ove ilegalne aktivnosti nanose javnim budžetima, kao i kreativnoj i kulturnoj industriji u Bosni i Hercegovini, iznosi oko 11,5 miliona konvertibilnih maraka godišnje.