Zabrinutost građana zbog najezde krpelja raste iz dana u dan, a čekaonice hitnih službi pune pacijenti koji traže pomoć nakon ugriza, pri čemu prednjače djeca.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju nakon ugriza krpelja

  • Crvenilo koje se širi oko mjesta ugriza
  • Povišena tjelesna temperatura
  • Glavobolja
  • Umor i malaksalost
  • Bolovi u mišićima i zglobovima
  • Otečeni limfni čvorovi
  • Neurološki simptomi u težim slučajevima

Bebu ugrizao krpelj

Prema riječima jednog roditelja, bebu je ugrizao krpelj kada je bila na travi, te su je odmah odvezli u Službu hitne pomoći.

“Doveli sam bebu u Hitnu pomoć zbog krpelja, a u čekaonici sam zatekla još nekoliko roditelja s djecom koja su imala isti problem. To me iznenadilo i zabrinulo jer nisam očekivala da je toliko slučajeva u kratkom periodu. Medicinsko osoblje je krpelja uklonilo pomoću tupfera i sapuna, nakon čega smo dobili upute da pratimo mjesto ugriza i eventualne simptome”, kazala je jedna majka iz Banjaluke.

Kako dodaje, srećom mjesto gdje je bio krpelj nije postajalo crveno, te više dijete nije vodila doktoru.

Još jedna majka kazala je kako je njena kćerka takođe na koži ugledala krpelja, te su je odvezli u Hitnu.

Pratiti mjesto ugriza

“Nisam željela rizikovati pa smo odmah otišli u Hitnu pomoć. Tamo su joj uklonili krpelja i savjetovali nas da pratimo mjesto ugriza. Ovakve situacije sigurno zabrinu svakog roditelja”, kazala je ona, te dodala da je u čekaonici bilo još djece sa krpeljom.

Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju domaćina

Kako kažu iz JZU Institut za javno zdravstvo, krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju domaćina, a najčešće se nalaze u visokoj travi, grmlju, šumskim područjima, parkovima i neuređenim zelenim površinama.

“U prirodi krpelji čekaju domaćina na vrhovima trave i niskog rastinja, odakle se lako zakače za kožu ljudi ili životinja pri prolasku kroz vegetaciju. Najaktivniji su u toplijem dijelu godine, posebno od proljeća do početka ljeta, ali se u povoljnim klimatskim uslovima mogu javiti i van tog perioda”, objavili su oni na društvenim mrežama.

Mogu prenijeti nekoliko bolesti

Krpelji ugrizom, kako dalje dodaju, mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja, a samo pod određenim uslovima se prenose i na ljude.

“Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili transovarijalnim prenosom od majke na potomstvo. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica”, objasnili su oni.

Dodaju da su bolesti koje krpelji mogu prenijeti: lajmska bolest, krpeljski meningoencefalitis, tularemija, Krimska-Kongo hemoragijska groznica, rikecioze, erlihioza i dr.

Vakcinacija

“Vakcinacijom se može spriječiti pojava krpeljskog meningoencefalitisa. Treba naglasiti da vakcina štiti samo od ove bolesti koju prenose krpelji, ali ne i od lajmske koja je najčešća na našim prostorima”, istakli su oni.

Ako je došlo do uboda, kako dalje objašnjavaju, odstranjivanje krpelja iz kože treba da se uradi bez čupanja i gnječenja.

“Prije vađenja krpelja, ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva alkohol, benzin, ulja i dr., jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta. Preporuka ja da se krpelj ne okreće i ne uvrće i izvucite ga bez trzaja. Krpelja treba odstraniti pincetom, hvatanjem što bliže koži laganim povlačenjem, a poslije odstranjivanja mjesto uboda dezinfikovati. Mjesto uboda krpelja treba da se posmatra do mjesec dana. Pojava crvenila (erythema migrans) dokaz je zaraze uzročnikom lajmske bolesti koji zahtijeva liječenje”, istakli su oni.

Preporuke

Iz JZU Institut za javno zdravstvo preporučuju stanovništvu:

• Izbjegavanje područja sa zaraženim krpeljima, endemskih područja

• Košenje trave i uređivanje terena na kojima ljudi najčešće borave samo uz nošenje zaštitnih odijela

• Izbjegavati provlačenje kroz visoku travu i gusto rastinje

• Kretati se označenim stazama u prirodi

• Korištenje insekticida za uništavanje krpelja (na tijelo i odjeću, posebno na dijelovima tijela koji su otkriveni)

• Adekvatno oblačenje (dugi rukavi i nogavice, odjeća uz tijelo, hlače uvući u čarape, nošenje kapa i šešira)

• Poslije dolaska iz prirode pregledati odjeću i cijelo tijelo, prvenstveno kod djece (treba imati na umu da se krpelj može donijeti i na odjeći i drugim stvarima, npr. torbi).