U ponedjeljak 22. januara NATO je počeo četveromjesečne vojne vježbe “Steadfast Defender”, najveće od završetka hladnog rata.

U manevrima sudjeluje 90 tisuća vojnika, a uvježbavat će se obrana od napada Rusije i funkcioniranje članka 5. Povelje, prema kojoj se napad na jednu članicu smatra agresijom na sve saveznice. Posljednji je put ovako masovna vježba, “Reforger”, održana 1988. godine kada je bilo angažirano čak 125 tisuća vojnika. Manevri traju do kraja svibnja, a obuhvatit će praktički cijeli sjeverni i istočni dio, odnosno pojas zemalja koje su najbliže Rusiji, od sjevernih obala Norveške, baltičkih republika i Poljske sve do Mađarske i Rumunjske. U vježbama sudjeluju sve članice NATO-a, ali i Švedska koja još formalno nije dio NATO-a jer se čeka ratifikacija Turske i Mađarske. Ankara je obećala da bi do kraja veljače njezin parlament mogao potvrditi članstvo Švedske.

Dosad su najveće vojne vježbe NATO-a na tom pravcu bile “Trident Juncture” (“Ujedinjeni trozubac”) 2018. godine kad je sudjelovalo više od 50 tisuća vojnika. Kako piše litavski portal delfi.lt, vježba velikih razmjera pokazuje novu spremnost NATO-a za obranu od moguće ruske agresije. Mnogi kremaljski jastrebovi, poput Dmitrija Medvedeva, Sergeja Lavrova i Alekseja Žuravljova, otvoreno prijete NATO-u ili nekim njegovim članicama, pogotovo Velikoj Britaniji, Poljskoj te baltičkim državama Litvi, Latviji i Estoniji nakon što “apsolviraju Ukrajinu”, a podsjetimo da je, kako je nedavno izbrojao hrvatski fizičar i političar Tonči Tadić, Rusija 31 put od početka rata protiv Ukrajine zaprijetila “nuklearnim oružjem”. Doduše, u prosincu je Vladimir Putin rekao da Rusije nema “ni interesa, ni rezona” ratovati s NATO-om, ali mnogi analitičari podsjećaju kako je ruski predsjednik doslovce 24 sata prije nego što su ruski tenkovi upali na područje Ukrajine govorio da rata neće biti i da je sve to “zapadnjačka antiruska propaganda”.

Demonstracija spremnosti NATO-a

U vježbi “Steadfast Defender 2024.” sudjelovat će čak 50 brodova, od nosača zrakoplova do razarača, više od 80 lovaca, helikoptera i bespilotnih letjelica te najmanje 1100 borbenih vozila, uključujući 133 tenka i 533 borbena vozila pješaštva, navodi delfi.lt. Vježba će pokazati koliko je NATO sposoban provoditi i podržavati složene operacije na kopnu, moru, u zraku, kibernetičkom prostoru te u svemiru “tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci, na tisućama kilometara, od krajnjeg sjevera do srednje i istočne Europe i u svim vremenskim uvjetima”. Prema riječima čelnika Vojnog odbora NATO-a, Roba Bauera, ovaj razmjer vježbe demonstracija je nove spremnosti Saveza. Ova vježba dolazi u trenutku kada je, podsjetimo, na Vojnom odboru NATO-a njegov šef, nizozemski admiral Rob Bauer, rekao kako bi u sljedećih 20 godina moglo doći do sukoba s Rusijom te da već sada treba pripremiti stanovnike EU za tu najgoru soluciju. Stoga je u zemljama koje su na tzv. prvoj crti prema Rusiji – baltičkim državama, pišu tamošnji mediji, počela gradnja “obrambene linije” uz rusku i bjelorusku granicu, svojevrsne baltičke Maginotove ili Mannerheimove linije.

Riječ je o obrambenim fortifikacijskim utvrdama i rovovima u dužini od gotovo tisuću kilometara. Prema sporazumu koji su postigle Estonija, Latvija i Litva, gradit će se različite obrambene strukture na granicama s Rusijom i Bjelorusijom kako bi se te zemlje zaštitile od ruskih vojnih prijetnji. Zbog ruske invazije na Ukrajinu te će zemlje stvoriti jedinstvenu “obrambenu liniju” duž svojih istočnih granica. O tome su se dogovorili ministri obrane baltičkih zemalja na sastanku u petak, 19. siječnja, u latvijskoj Rigi, objavilo je estonsko Ministarstvo obrane.

Zaštita istočnog boka

“Rat u Ukrajini pokazao je da su, osim opreme, streljiva i ljudstva, potrebne i obrambene strukture na granici za zaštitu Estonije”, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur, prenosi estonski portal postimees.ee. I latvijski ministar obrane Andris Sprūds napisao je na društvenoj mreži X da je baltička obrambena linija dizajnirana kako bi “zaštitila istočni bok NATO-a i onemogućila slobodu kretanja našim protivnicima”. Kako navodi portal postimees.ee, Estonija namjerava sagraditi oko 600 betonskih bunkera na svojoj istočnoj granici, a granica Estonije s Rusijom duga je nešto manje od 500 kilometara. “Rusija jest i bit će najveća prijetnja sigurnosti Estonije. Rat u Ukrajini smanjio je rusku ofenzivnu moć, ali, prema različitim procjenama, spremna ju je obnoviti u roku od dvije do tri godine. Moramo biti spremni i moramo smanjiti mogućnost napada na Estoniju iz Rusije što je više moguće”, istaknuo je Kaido Tiitus, savjetnik estonskog Ministarstva obrane.

Gradnja prvih bunkera predviđena je početkom 2025. godine, piše postimees.ee, jer vlasti trebaju izvršiti otkup zemljišta koje je uglavnom privatno, prenosi jutarnji.hr.