Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) završio je redovne konsultacije po članu IV sa Bosnom i Hercegovinom i poručio da domaća ekonomija pokazuje otpornost, ali da su izazovi i rizici i dalje značajni.

Prema procjenama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda u BiH iznosio je 2,5 posto u 2024. godini, a u ovoj se očekuje blago usporavanje na 2,4 posto. Do 2027. godine tempo bi mogao dostići tri posto, što se vidi kao dugoročni potencijal. Na oporavak utiču privatna potrošnja i izvoz, ali politička neizvjesnost i globalna kretanja i dalje koče snažniji iskorak.

Inflacija je nakon naglog pada u 2024. godini ponovo u porastu. Prosječna stopa u maju ove godine iznosila je 2,3 posto, dok se bazna inflacija drži na oko četiri posto. MMF predviđa da će inflacija u prosjeku doseći 3,8 posto tokom 2025. zbog većih troškova uvozne hrane, a tek srednjoročno pasti na stabilnih dva posto.

U izvještaju se navodi da devizne rezerve zemlje, od devet milijardi eura, ostaju snažna garancija stabilnosti i pokrivaju gotovo sedam mjeseci uvoza. Istovremeno, deficit tekućeg računa kreće se oko četiri posto BDP-a, a kreditna aktivnost privatnog sektora usporava na oko 7,7 posto.

Odbor MMF-a upozorio je na niz negativnih rizika – od usporavanja evropske privrede i nestabilnih cijena energenata do mogućih političkih tenzija pred izbore 2026. godine. Naglašeno je i da bi snažan rast plata i kredita mogao povećati inflacijske pritiske.

S druge strane, kao pozitivan signal navodi se proces približavanja Evropskoj uniji, koji bi mogao podstaći investicije i ubrzati reforme.

Direktori MMF-a poručili su da fiskalna politika BiH mora biti usmjerena na konsolidaciju, jačanje rezervi i veću efikasnost javne potrošnje, uz izbjegavanje poteza koji bi mogli dodatno proširiti deficit. Preporučuju i jačanje nezavisnosti Centralne banke te kreiranje fonda za finansijsku stabilnost u slučaju problema u bankarskom sektoru.

Kao ključne oblasti reformi MMF izdvaja energetiku, gdje bi postepeno ukidanje subvencija i uvođenje cijene ugljika privukli privatne investicije, zatim borbu protiv sive ekonomije, digitalizaciju i jačanje institucija. Posebno je naglašena hitna potreba implementacije preporuka MONEYVAL-a kako bi BiH izbjegla stavljanje na “sivu listu” međunarodnih nadzornih tijela.