Mljekari iz Srpske uputili su resornom ministarstvu set zahtjeva kojima traže sigurniju premiju po grlu, veći agrarni budžet, usklađivanje podrške sa FBiH i izradu novog programa uzgoja goveda u kojem će, kako su naveli, učestvovati oni koji mlijeko proizvode.

Prema njegovim riječima, mljekarima je najviše zasmetalo to što nisu bili uključeni u izradu prijedloga Programa uzgoja goveda od 2026. do 2030. godine iako se, kaže, dokument direktno tiče rada mljekara i opstanka proizvodnje.

– Iskreno se nadamo da će nadležni uvidjeti da predloženi dokument nije kvalitetan. Ne samo što je rađen bez konsultacija sa nama nego je i sadržajno veoma problematičan. Posebno je sporno planirano ukidanje subvencionisanja po litru mlijeka od 2027. godine i prelazak na podršku isključivo po muznom grlu, i to u okviru samo tri generacije. Implementacija takvog modela dovela bi do gašenja proizvodnje na brojnim gazdinstvima – rekao je Arsenić.

On tvrdi da bi, po trenutno predviđenim kriterijumima, manje od deset odsto grla u Srpskoj ispunilo uslove za podršku. Arsenić je istakao da su mljekari oštećeni i u tekućoj godini jer, kako tvrdi, podsticajima nije obuhvaćeno oko 10.000 grla u odnosu na prošlu godinu.

On  je, između ostalog, istakao da BiH mora u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji insistirati na posebnom modelu integracije za poljoprivredu, a posebno za mljekarski sektor.

– Konkretno, zahtijevamo da se u prvih deset godina nakon eventualnog ulaska BiH u EU ne razmatra ukidanje premije po litru mlijeka niti premije po grlu mliječnog goveda – rekao je Arsenić.

S druge strane, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Saša Lalić ističe da ovaj resor sve mjere sprovodi u partnerskom odnosu sa tim sektorom. On kaže da ga je iznenadila njihova reakcija jer su, kako tvrdi, pozvani na konsultacije 25. novembra, kao i sva druga udruženja, s ciljem da zajedno razmotre mjere podrške, uključujući i Program uzgoja goveda.

– Predstavnici Udruženja se nisu pojavili, niti su najavili izostanak. Tokom samog sastanka kontaktirao sam sa njihovim predstavnikom, koji je rekao da neće doći – rekao je Lalić.

On je naglasio da takvo ponašanje i ignorisanje ministarstva i Vlade nije prihvatljivo, jer su razgovori uvijek vođeni na korektnim osnovama.

On ističe da je fokus ministarstva stabilna proizvodnja, predvidivi podsticaji i snažan agrarni budžet.

– Mljekari su u posljednje dvije godine po osnovu direktne podrške po litru i po grlu dobili gotovo 87 miliona KM, dok bi uključivanjem indirektnih mjera taj iznos bio približno jednom cjelokupnom budžetu ministarstva, koji iznosi oko 180 miliona KM – podsjetio je Lalić poručivši da će svi zahtjevi mljekara biti razmotreni u predstojećim konsultacijama kod premijera, te da će se razgovarati i o eventualnom usklađivanju budžeta sa inflatornim kretanjima.

 

PRITISAK

Milorad Arsenić je ukazao i na pritiske trgovačkih lanaca na cijenu mlijeka.

– Marketi od mljekara traže da mlijeko bude jeftinije i po deset feninga. Tako da su mljekare već najavile smanjenje otkupne cijene od nove godine i od nas. Razlog su viškovi mlijeka u evropskim zemljama koji se po damping cijenama plasiraju na naše tržište. Kako ćemo se spasti, veliko je pitanje – upozorio je Arsenić podsjetivši da već duže vrijeme traže i da se jasno markiraju proizvodi koji u sebi ne sadrže 100 odsto kravljeg mlijeka, kao što je to Srbija uradila.