S obzirom na inflaciju, ali i činjenicu da Bosna i Hercegovina ima najmanji prag za ulazak u PDV sistem od 50.000 KM, neophodno je izmijeniti Zakon o PDV-u i taj prag podići na minimalno 100.000 KM, stav je privrednika i ekonomista. 

Inicijativa za podizanje praga za ulazak u PDV sistem postoji već nekoliko godina, a prije nekoliko dana i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, uputio je pismo predstavnicima institucija Republike Srpske i BiH u kojem je zatražio hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem.

“Prag treba podići jer je 50.000 KM izuzetno mali iznos, posebno u vrijeme povećane inflacije, i treba ići u pravcu podizanja tog praga. Bilo je riječi da to treba da bude 100.000 i to je realno, ali ni to nije prevelik iznos i treba ići ka tome. Povećanjem praga za ulazak u PDV sistem pomoglo bi se i malim privrednicima i početnicima, a daj bože da se oni brzo razvijaju i pređu tu granicu. U vrijeme inflacije, povećanih cijena energije i rasta ostalih cijena iznos od 50.000 KM je zaista mali”, rekao je za “Nezavisne novine” Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

U ovom trenutku, u odnosu na okruženje, u Bosni i Hercegovini prag za ulazak u PDV sistem je ubjedljivo najmanji. U Hrvatskoj u PDV sistem ulaze oni privrednici koji imaju godišnji promet od 300.000 kuna, odnosno 39.816 evra ili 77.642 KM dok je u Srbiji taj prag oko 133.000 KM, a u Sloveniji 50.000 evra.

“Ulazak u PDV sistem značajno komplikuje poslovanje malim privrednicima i mnogi, da ne bi ušli u sistem, skreću promet i nezvanično ugovaraju poslove crnim kanalima i na taj način i država gubi prihod. Takođe i taj prag od 50.000 otežava zapošljavanje jer, ako neki mali privrednik želi da zaposli nekoga, to ga dovodi do tog praga i on ide za tim da nekoga angažuje na crno. S obzirom na inflaciju i ostale okolnosti, taj prag bi trebalo da bude 100.000”, rekao je Saša Grabavac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

On kaže da bi se podizanjem praga za ulazak u PDV sistem značajno smanjila potreba za administriranjem u UIO jer bi se smanjio broj manjih privrednih subjekata koji jedva prelaze prag, a postoji ogromna procedura za vođenje svakoga od njih.

“UIO bi na taj način bio rasterećen i mogao bi se baviti drugim stvarima koje značajnije utiču na ekonomiju”, naglasio je Grabovac za “Nezavisne novine”.

Podsjećanja radi, još 2019. godine izrađen je novi Nacrt zakona o PDV-u, međutim još nije došao na odlučivanje u parlament BiH jer nije prošao Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.

Nedavno su “Nezavisnim novinama” rekli da su okončane javne konsultacije u vezi sa ovim zakonom i da se trenutno radi na usklađivanju, i to između Direkcije za evropske integracije i Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

“Nakon toga Nacrt zakona o PDV-u trebalo bi da bude dostavljen Upravnom odboru Uprave za indirektno oprezivanje na izjašnjavanje, a potom dalje u proceduru u Savjet ministara BiH te u Parlamentarnu skupštinu BiH”, rekli su nam u Kancelariji predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U samom nacrtu neće biti velikih izmjena u odnosu na postojeći Zakon o PDV-u koji je u primjeni od 1. januara 2006. godine. U BiH će i dalje biti jedinstvena stopa PDV-a koja će iznositi 17 odsto, a predviđeno je povećanja praga za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 75.000 KM, što je, prema mišljenju privrednika i stručnjaka, u ovom trenutku malo.