“Ljudi se plaše promjena” Stručnjaci o novom kružnom toku u Banjaluci
Banjaluka je dobila svoju najveću kružnu raskrsnicu, koja će, kako navodi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, doprinijeti saobraćajnoj funkcionalnosti grada.
– Već naredne sedmice krećemo sa izgradnjom parka na ovom lokalitetu, nećemo čekati. Možemo reći da je danas koncept jednosmjernog saobraćaja gotovo završen. Ostaje nam jedan mali dio intervencija, a to je postavljanje dodatnih pješačkih platformi i izmještanje nekih semafora sa lokacija na kojima ne trebaju na one gdje su potrebnije – dodao je Stanivuković.
Da li će novi kružni tok na jednoj od najprometnijih raskrsnica u Banjaluci smanjiti “ludnicu” od gužve? I zašto se pojedini građani ne snalaze baš najbolje iako im ovo nije prvi kružni tok u Banjaluci?
Odgovor su dali iskusni instruktori vožnje i stručnjaci za oblast saobraćaja, piše BL portal.
Banjalučani se plaše promjena
Milenko Stanetić iz auto škole “Volan” vjeruje da će kružni tok kod Ekvatora dodatno ubrzati saobraćaj i biti od koristi.
Podsjeća da je na tom potezu bila problematična stara raskrsnica, gdje su se stvarale nepotrebne gužve.
-Želeći da ubrzaju protok saobraćaja, a gledajući na to da sad imamo jednosmjerni saobraćaj u samom centru Banjaluke, novi kružni tok će biti izuzetno koristan. Imaće svoju stvarnu funkciju, jer je prilično dugačak i može primiti dosta vozila – uvjerava Stanetić za BL portal.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske, tvrdi da nova raskrsnica kod Ekvatora nije po usvojenom regulacionom planu, kao i da je za vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika usaglašeno da je kružni tok u tom dijelu Banjaluke potreban, ali, kako kaže, ne ovakav kakav je izgrađen.
– Sada vidimo jednu cjelinu, koja više liči na neku obilaznicu nego na kružni tok. Već sam upozoravao da će i jednosmjerni saobraćaj dovesti do žalbi građana, zbunjivanja u vožnji i slično, pretpostavljam da će biti i sa ovom raskrsnicom – kaže Jaćimović za BL portal.
Dodaje i da će bilo kojem početniku u vožnji biti teško objasniti kretanje kroz ovaj kružni tok, jer, kako kaže, takav projekat treba graditi na način da bude razumljiv i olakšavajući za sve učesnike u saobraćaju, a u ovome mu se čini da će se dobro snaći samo manjina.
Dodaje da je svima bio problem i semafor između parkinga kod Kastela i Tržnice, kao i da će kružni tok u tom smislu značajno popraviti situaciju.
Iako nema oznaka na kolovozu, vožnja u ovom kružnom toku, smatra Stanetić, biće prilično jednostavna zato što je on veliki.
– Takođe, bočna ulica od Crkvene biće sporedna, tako da će transverzala koja se gradi od Gradskog mosta do kružnog toka biti glavna ulica, što ima smisla. Mislim da će sve to jako dobro funkcionisati- kaže Stanetić i dodaje da se Banjalučani pomalo plaše svake promjene.
“Građani ne razumijeu ulogu kružnog toka”
Nikola Ćopić, vještak u oblasti saobraćaja, kaže da ne bi nikome savjetovao ni objašnjavao kako se kretati kroz novi kružni tok i šta od njega očekivati, sve dok sam ne sjedne u auto i ne provoza se novom saobraćajnicom.
– Bio sam dio radne grupe tokom izrade izmjena i dopuna Zakona o saobraćaju Republike Srpske, tako da svakako podržavam svaku priču o kružnim raskrsnicama. S druge strane, uočio sam da veliki broj učesnika u saobraćaju ne prati znakove, kao i da ne poznaju osnovna pravila – posebno kada se nađu u kružnim raskrsnicama
– Zato apelujem da vozači dodatno obrate pažnju. Često ne razumijemo ulogu kružnog toka: on je tu da uspori saobraćaj i učini ga bezbjednijim za sve – zaključuje Ćopić.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković siguran je da će kroz sedmicu dana svi vozači da se prilagode na novu rasksnicu.
Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve, Milenko Džever je kako puštanje u saobraćaja ove kružne raskrsnice veliki poduhvat.
Prema riječima ovlaštenog potpisnika u Odjeljenju za saobraćaj i puteve, Milenka Dževera izgradnja ove raskrsnice je veliki poduhvat kojim bi trebalo da bude okončan koncept jednosmjernog saobraćaja u Banjaluci, dok je vrijedonst tog prijekta oko milion i 200 hiljada KM.