U prodavnicama u Srbiji promet je opao za devet odsto, a prodaja je pala i u Sloveniji i Mađarskoj, i to za oko 12 odsto. U Hrvatskoj ona stagnira.

Građani Srbije definitivno manje kupuju, ali se najmanje štedi na hrani, dok se za druge proizvode više “steže kaiš”.

Kupci se, opravdano, najviše žale zbog cijena hrane. Stručnjaci kažu da su cijene visoke u zemljama u kojima namirnice dominiraju u potrošačkoj korpi, a u koje spada i Srbija, kao i Mađarska, Slovačka ili Baltičke zemlje, prenosi RTS.

“Mnogo je faktora tome doprinijelo, ne samo ovaj geopolitički lom koji se desio. Loša prošla poljoprivredna godina, a nažalost i ponašanje potrošača koje je ovde prisutno i koje ne kažnjava upravo te prodavce i proizvođače koji podižu neopravdano cijene svojih proizvoda”, rekao je dr Ivan Nikolić sa Ekonomskog instituta.

Statistika i zvaničnici navode da je najgore prošlo i da više nema troškovnih pritisaka na inflaciju, pa samim tim ni osnova za dalji rast cijena. Kupci, među kojima jezikom analitičara „vlada pogoršanje raspoloženja”, ne misle tako.

“Razumijeem ljude, taj efekat ne može odmah da se prikaže, i on će tek doći u narednim mjesecima, ali činjenica je da smo zaustavili rast inflacije, da je krenula da pada, da kreće stabilizacija cijena i njihovo spuštanje”, naveo je ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović.

Iz resornog ministarstva ističu da je opredjeljenje tržišna privreda i slobodna konkurencija. Potvrda su i deset maloprodajnih lanaca koji posluju u Srbiji, a dobrodošli su i novi.

“Ako bude neophodno, intervenisaćemo i u budućnosti. To ne smije da bude praksa, ali dokle god su ovakve okolnosti, dok je rat na istoku Evrope, trudićemo se da zaštitimo naše najugroženije slojeve stanovništva”, naglasio je Momirović.

Upravo taj geopolitički faktor analitičari vide kao trenutno jedini rizik, ali upozoravaju da će recesioni pritisci potrajati. Posljedica je da na kraći rok ne može da se računa na veći privredni rast.

“Realni pad tražnje će neminovno dovesti prvo do usporavanja porasta, a zatim možda i do nominalnog, odnosno pada nivoa cijena pojedinih proizvoda. Tu prije svega mislim opet na neke poljoprivredne proizvode”, napomenuo je Nikolić.

Zbog cijena su prvenstveno trgovci pod lupom, mada su oni kraj jednog dužeg lanca, od proizvođača, dobavljača, distributera i transportnih kompanija.

Francuski ministar finansija nedavno je zaprijetio trgovcima hrane da će, ukoliko ne smanje cijene, država uvesti dodatne poreze na dobit.

Kod nas se o takvim potezima ne razmišlja, već za visoke cijene trgovci plaćaju kaznu kroz smanjen promet.