Krstovi pronađeni prilikom iskopavanja temelja za izgradnju nove kuće u Prnjavoru zaokupirali su pažnju javnosti, a istovremeno su mnoge podstakli na razmišljanje otkud oni u zemlji i koji je cilj njihovog zakopavanja.

U razgovoru sa mještanima Prnjavora saznali smo da su u pitanju betonski krstovi koji su pronađeni u najlonskim kesama, a bilo ih je više desetina. Kažu da su krstovi bili okrenuti ka istoku.

“Teško da može biti neka starina. Krstovi nisu velikih dimenzija, otprilike 20 ili 25 centimetara sa 10 centimetara. Krstovi su betonski, možda ih je neko izlivao za vrijeme rata”, kaže mještanin za “Nezavisne novine”.

Za komentar smo pozvali i profesora istorije Darija Topića koji u Prnjavoru vodi i Zavičajni muzej, a, kako navodi, prema njegovom mišljenju, pomenuta situacija ne predstavlja nikakvo istorijsko nalazište.

“Ja bih volio da je tu neko nalazište. Bio bih srećan da tu dođe do zastoja radova, da dođu arheolozi i da kažu svoju riječ. Ono što je prema Zakonu o muzejskoj djelatnosti Republike Srpske ingerencija i nadležnost našeg Zavičajnog muzeja jeste da svaki arheološki ili drugi artefakt koji se nađe pod zemljom ili na drugim lokacijama na području grada treba da ostane u našem muzeju. Vjerovatno nije nikakvo nalazište u pitanju. Čekamo da vidimo šta će dalje biti. Tu bi, prije svega, riječ trebalo da daju arheolozi”, ističe Topić za “Nezavisne novine”.

Da je riječ o krstovima koji su napravljeni u skorije vrijeme govori i činjenica da su od betona.

Mještani s kojima smo razgovarali kažu da u pravoslavlju zakopavanje krstova zarad zaštite imanja nije tradicija.

A zašto su i kada krstovi umotani u najlonsku foliju zakopani u zemlju zasigurno će i dalje ostati misterija.