Dolaskom toplijih dana sve više vremena provodimo u prirodi, parkovima, šumama i na izletištima. Upravo tada raste i aktivnost krpelja, sitnih parazita koji se hrane krvlju ljudi i životinja.

Iako većina ugriza ne dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, krpelji mogu prenijeti određene zarazne bolesti, zbog čega je važno znati kako pravilno reagovati ukoliko ih primijetimo na koži.

„Nema razloga za neku veliku zabrinutost ili strah, ali ima za jedno odgovorno ponašanje“, poručila je specijalista infektologije dr Tatjana Roganović gostujući u ATV jutru, ističući da se građani ne trebaju plašiti uboda krpelja, već znati kako pravilno reagovati.

Nema mjesta panici, ali ima za odgovorno ponašanje

Stručnjaci upozoravaju da je povećana aktivnost krpelja očekivana tokom proljeća i ljeta, te da se sa ubodom može susresti gotovo svako ko boravi u prirodi, bilo rekreativno ili profesionalno.

Prema riječima ljekara, povećan broj roditelja posljednjih sedmica traži savjet zdravstvenih radnika nakon što kod djece primijete krpelja na koži, što pokazuje veću svijest o mogućim rizicima i važnosti pravovremene reakcije.

Gdje se najčešće nalaze krpelji?

Krpelji najviše borave u vlažnim i travnatim područjima, a najčešće se mogu pronaći u:

  • visokoj travi,
  • šumama i šumskim stazama,
  • parkovima,
  • dvorištima sa gustom vegetacijom,
  • izletištima i planinskim predjelima.

Ne skaču niti lete, već čekaju na vrhovima biljaka da se zakače za čovjeka ili životinju koja prolazi pored njih.

Kako prepoznati ugriz krpelja?

Ugriz je najčešće bezbolan jer krpelj tokom uboda luči supstance koje umanjuju osjećaj bola. Zbog toga mnogi ljudi primijete krpelja tek nakon nekoliko sati ili čak dana.

Najčešće se nalazi:

  • iza ušiju,
  • na vratu,
  • u pazušnim jamama,
  • u preponama,
  • iza koljena,
  • na stomaku i leđima.

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Prema preporukama ljekara, krpelja je potrebno ukloniti što prije, ali bez panike. Stručnjaci navode da krpelj može ostati zakačen i do 48 časova prije nego što dođe do prenosa infekcije, što ostavlja dovoljno vremena za pravilnu reakciju.

„Ukoliko vidimo krpelja na koži, treba ga sterilno ukloniti, uhvatiti što bliže glavi i lagano izvući iz kože. Ničim ga ne treba mazati“, naglasila je dr Roganović.

Prilikom uklanjanja potrebno je:

  1. Oprati ruke.
  2. Koristiti dezinfikovanu pincetu.
  3. Uhvatiti krpelja što bliže koži, odnosno njegovoj glavi.
  4. Lagano ga izvući ravnim pokretom.
  5. Nakon toga dezinfikovati mjesto uboda.

Ljekari posebno upozoravaju da se krpelj ne smije mazati uljem, alkoholom, rakijom, kremama, mašću ili drugim preparatima.

Takođe, ne treba ga gnječiti niti pritiskati, jer to može povećati mogućnost prenosa uzročnika bolesti.

Koje bolesti prenose krpelji?

Najpoznatija bolest koju prenose krpelji jeste lajmska bolest, bakterijska infekcija koju izaziva bakterija Borrelia burgdorferi.

Pored nje, krpelji mogu prenijeti i:

  • krpeljni meningoencefalitis,
  • tularemiju,
  • erlihiozu,
  • Krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu.

Ipak, lajmska bolest je daleko najčešća među oboljenjima koja se povezuju sa ugrizom krpelja.

Kada je riječ o krpeljnom meningoencefalitisu, stručnjaci navode da se u Republici Srpskoj uglavnom bilježe pojedinačni slučajevi kod osoba koje su boravile u zemljama gdje je ova bolest češća, poput Austrije, Njemačke, Slovenije, Švajcarske ili Češke.

Crvenilo koje se širi može biti prvi znak lajmske bolesti

Prvi stadijum lajmske bolesti karakteriše promjena na koži poznata kao eritema migrans.

Ona se obično javlja između tri i 30 dana nakon ugriza, najčešće nakon dvije do tri sedmice.

Karakteristike ove promjene su:

  • crvenilo koje se postepeno širi,
  • jasno ograničene ivice,
  • promjer veći od pet centimetara,
  • centralno izbljeđivanje koje daje izgled mete,
  • promjena uglavnom ne boli i ne svrbi.

„Ako na koži primijetimo crvenilo koje se širi i postepeno poprima izgled mete, to je pravo vrijeme da se javimo ljekaru i uključi odgovarajuća terapija“, rekla je Roganovićeva.

Šta se dešava ako se bolest ne prepozna?

Ako se lajmska bolest ne liječi na vrijeme, infekcija se može proširiti na druge organe.

Mogu se javiti:

  • bolovi u zglobovima,
  • neurološke tegobe,
  • meningitis,
  • pareza facijalnog živca,
  • srčane komplikacije.

Godinama nakon početne infekcije kod pojedinih pacijenata mogu se razviti hronični bolovi u zglobovima, trnjenje ruku i nogu te određene promjene na koži.

Antibiotici nisu potrebni nakon svakog ugriza

Infektolozi upozoravaju da svaki ugriz krpelja ne zahtijeva antibiotsku terapiju.

Razlog je jednostavan, nije svaki krpelj zaražen, a nepotrebna upotreba antibiotika doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije i može izazvati neželjene efekte.

Zbog toga se antibiotici trebaju koristiti isključivo po preporuci ljekara.

Kako se zaštititi?

Rizik od ugriza moguće je smanjiti jednostavnim mjerama:

  • nosite duge rukave i duge nogavice tokom boravka u prirodi,
  • koristite repelente,
  • izbjegavajte visoku travu i gusto rastinje,
  • nakon povratka kući pregledajte cijelo tijelo,
  • pregledajte djecu,
  • redovno kontrolišite kućne ljubimce.

Kada potražiti pomoć ljekara?

Obavezno se javite zdravstvenoj ustanovi:

  • ako ne možete sami ukloniti krpelja,
  • ako je dio krpelja ostao u koži,
  • ako se pojavi crvenilo koje se širi,
  • ako dobijete temperaturu,
  • ako se jave bolovi u zglobovima ili mišićima,
  • ako se nakon ugriza osjećate loše.

Ne paničite, ali budite oprezni

„Svi možemo imati ubod krpelja, ali ako znamo kako pravilno postupiti, nema razloga za paniku“, zaključila je dr Tatjana Roganović.

Iako ugriz krpelja u većini slučajeva ne dovodi do ozbiljnih posljedica, pravovremena reakcija i praćenje simptoma ostaju najbolja zaštita od mogućih komplikacija.